Obilježavamo jedan od najvažnijih datuma naše povijesti – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom
Prije 106 godina, 9. siječnja, na Velikoj narodnoj skupštini, održanoj na Franjevačkom trgu u Čakovcu, donesena je odluka o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.
Hrvatski sabor 2005. godine, na inicijativu tadašnjeg saborskog zastupnika Dragutina Lesara, 9. Siječnja je proglasio spomendanom koji se diljem Međimurja obilježava nizom događaja i svečanosti kojima se odaje počast zaslužnim Međimurcima.
Povodom odavanja počasti velikanima narodnog preporoda u Međimurju, u Macincu, Vratišincu, Prelogu i Čakovcu, župan Međimurske županije Matija Posavec je naglasio:
„Deveti siječnja najvažniji je dan međimurske povijesti, dan prkosa i zajedništva, simbol nade i vjere u identitet Međimurja, a identitet je nešto najvrjednije što imamo. Danas odajemo počast predvodnicima naroda i preporoda koji je u nakon godina potlačivanja našega naroda doveo do gospodarskog razvoja kao i razvoja na svim drugim poljima. Više od stotinu godina je prošlo od Velike narodne skupštine 1919. godine i donošenja Rezolucije, no tek je 4. lipnja 1920. Trianonska komisija upravo na osnovu nacionalne ostavštine, na osnovu kulture, jezika i pjesmama rekla da ovo nikako ne može biti mađarski, već hrvatski kraj“, rekao je župan i nastavio:
„Međimurje se i dalje razvija te s ponosom čuva svoju kulturno-povijesnu baštinu, svoje nasljeđe ponosa. Svijest o nacionalnom identitetu nikada nije zgasnula u našem narodu i to ga je očuvalo u turbulentnim desetljećima koja su uslijedila. Tako je i danas – usmjereni smo na vlastite snage, ponosni na postignuća i na ono što jesmo“, kaže župan i dodaje da će kruna obilježavanja Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom biti večerašnja svečana akademija pod nazivom „Večer međimurskog identiteta“ u Centru za kulturu Čakovec, program koji će riječju i našom popevkom svjedočiti o ljepoti baštine, snazi našega naroda i ponosu na povijesno nasljeđe.
SJEĆANJE NA PREDVODNIKE
U prijepodnevnim satima položeni su vijenci kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, jednog od najzaslužnijih za omasovljenje pokreta oslobođenja Međimurja od mađarske vlasti, na što je, u prisustvu župana Međimurske županije Matije Posavca, zamjenika načelnika i županijskog vijećnika Zlatka Marciuša, ravnateljice OŠ dr. Ivana Novaka Macinec Božene Dogša, te Ljudevita Boščaka i građana. Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće, naglasio je da je riječ o povijesnom trenutku na koji treba sačuvati sjećanje.
Župan je potom s načelnikom Općine Vratišinec Mihaelom Grbavcem, predsjednicom Općinskog vijeća Općine Vratišinec Milenom Granatir, ravnateljicom Osnovne škole dr. Vinka Žganca Majom Lukman Šprajc, predsjednikom Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoranom Turkom i općinskim vijećnicima u Vratišincu odao počast i na grobu doktora Vinka Žganca u Vratišincu. 9. siječnja ostat će zapamćen po velikom jedinstvu koje je Međimurje pokazalo, a u buđenju hrvatske nacionalne svijesti važnu ulogu odigrao je i doktora Vinko Žganec čija je zbirka Hrvatskih pučkih popijevaka iz Međimurja, pri mirovnim pregovorima nakon Prvog svjetskog rata, bila krunski dokaz da Međimurci pripadaju hrvatskome narodu: „Ovaj je dan za naše ljude simbol nade, borbe i slobode, dan kada je Međimurje postalo svjetionik zajedništva i odanosti domovini. Prisjećamo se strasti doktora Vinka Žganca prema obrazovanju i kulturnoj baštini te njegove predanosti borbi za boljitak Međimuraca“, kazao je Mihael Grbavec, načelnik Općine Vratišinec.
Spomendan je obilježen i u Prelogu, gdje su gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, zamjenik župana Josip Grivec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, predsjednica Mjesnog odbora Preloga Anica Naranđa, MO-a Cirkovljan Božo Glavina, te ravnateljica OŠ Draškovec Margit Mirić položili vijenac na grob Jurja Lajtmana, svećenika, pisca i vođe međimurskih intelektualaca: „Juraj Lajtman bio je jedan od najgorljivijih zagovornika hrvatskog preporoda između Mure i Drave, a našem je kraju ostavio veliku kulturnu baštinu“, poručio je Ljubomir Kolarek.
Na čakovečkom gradskom groblju vijenci su položeni kod posljednjeg počivališta doktora Ivana Novaka, a počast su odali župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, predsjednik Gradskog vijeća Josip Varga i županijski vijećnik Željko Pavlic. „Na čakovečkom gradskom groblju počiva i utemeljitelj otpora mađarizaciji Međimurja doktor Ivan Novak, čovjek koji je zaslužan i za vraćanje hrvatskoga jezika u gradsku upravu i institucije. Bio je među ljudima koji su u iznimno važnom povijesnom trenutku pokazali i dokazali da Međimurje pripada Hrvatskoj“, istaknula je Ljerka Cividini.
Odavanje počasti završeno je polaganjem vijenca kod spomen-ploče ocu Kapistranu Geciju kod Katoličkog doma u Čakovcu, svećeniku koji je u iznimno opasnim vremenima okupljao narod, osvješćujući važnost donošenja Rezolucije na skupštini. Počast su odali i predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, te Zrinske garde Čakovec na čelu s predsjednikom Đurom Belom, a molitvu je predvodio župnik Župe sv. Nikole biskupa fra Filip Đurđević koji je naglasio važnost prisjećanja na ulogu ljudi koji su svojim djelovanjem pridonijeli očuvanju međimurskog identiteta.
