Dabar, bez prirodnih neprijatelja, slobodno živi u Međimurskoj županiji, ali njegove aktivnosti utječu na lokalni ekosustav
Posljednjih godina u Međimurskoj županiji sve se češće povlače pitanja u vezi dabra i njihovih aktivnosti u prirodi. Kako dabar nema puno prirodnih neprijatelja, grabežljivci poput vuka su mu jedina prijetnja, on u Međimurskoj županiji slobodno živi i razmnožava se, gdje ženka u jednoj generaciji okoti i do 5 mladunaca. Najugroženija su područja uz rijeku Muru i Dravu gdje u kratkom roku mogu srušiti i nekoliko većih stabala najčešće vrba i topola.
Dabar (Castor fiber) je najveći europski glodavac i ključna vrsta vlažnih staništa. Njegov je život neraskidivo povezan s kopnenim vodama. Svojim djelovanjem, poput rušenja stabala, izgradnje nastambi i brana, može značajno promijeniti i obogatiti vodene ekosustave, koji pružaju povoljne uvjete za život mnogim drugim vrstama. Neke od dabrovih aktivnosti mogu se smatrati štetnim.
U Hrvatskoj se, sukladno odredbama Zakona o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20), dabar tretira kao divljač, no istovremeno je zaštićen trajnim lovostajem na temelju Pravilnika o lovostaju (NN 94/19). Također, dabar se nalazi na popisu strogo zaštićenih vrsta u sklopu Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16).
Zabranjeni su svi oblici namjernog hvatanja ili ubijanja strogo zaštićenih životinja iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti, kao i njihovo namjerno uznemiravanje, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, namjerno uništavanje ili uzimanje jaja, namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla, oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanje ili odmaranja.
Pod uvjetom da ne postoje druge pogodne mogućnosti te da odstupanje neće štetiti održavanju populacija strogo zaštićenih vrsta u povoljnom stanju očuvanja u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije može dopustiti izuzeća od zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim vrstama.
Za ovakva izuzeća svaka pravna ili fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva podnošenjem zahtjeva na za to predviđenom obrascu.
Za naknadu štete koju počine životinje strogo zaštićenih vrsta koje su ujedno na popisu divljači prema Zakonu o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20), a za koje se odobrava odstupanje od strogih mjera zaštite u skladu s planom gospodarenja za tu vrstu, primjenjuju se odredbe Zakona o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20), a nadležno je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije.
Naknadu štete od dabra isplaćuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pod uvjetom da su oštećenici poduzeli sve mjere i radnje propisane Zakonom o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20) kako bi spriječili nastanak štete. Štete i naknada šteta od divljači te mjere za sprečavanje šteta od divljači propisane su odredbama glave VII. Zakona o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20).
Dabar je jedna od najčešćih vrsta koje stradavaju na prometnicama na području Međimurske županije. Najsmrtonosnija cesta za dabrove pokazala se ona koja se proteže uz akumulacijsko jezero Dubrava (LC 20039 Orehovica – Prelog – Donja Dubrava).
Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16), svaka osoba dužna je prijaviti Zavodu za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije slučajno uhvaćene i/ili usmrćene, odnosno ozlijeđene ili bolesne jedinke divlje i strogo zaštićene životinje putem obrasca za dojavu ili telefonski u roku 24 sata, na način kako je to predviđeno u okviru Sustava za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja i evidenciju koji vodi Zavod.
Proteklih nekoliko godina intenzivno se radi na donošenju Plana gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj kako bi se na temelju tog dokumenta mogle odrediti mjere za sprečavanje ili umanjenje šteta nastalih djelovanjem dabra, odnosno još važnije, kako bi se omogućio kvalitetniji suživot dabra i ljudi vodeći računa o dobrobiti i jednih i drugih.
Nadležno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je tijekom lipnja i srpnja 2024. godine provelo savjetovanje s javnošću za Prijedlog Plana gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj te se čeka njegovo donošenje.
