Povodom 360. obljetnice izgradnje Novog Zrina razgovarali smo s dr.sc. Anđelkom Vlašićem koji tvrdi da je Zrinski izgradnjom utvrde prekršio mirovni sporazum
Ove godine slavi se 400. obljetnica rođenja graditelja Novog
Zrina Nikole VII. Zrinskog Čakovečkog, 360.
obljetnice od izgradnje utvrde te 20.obljetnice osnutka Zrinske
garde Čakovec.
Uz navedene obljetnice diljem županije obilježava se i
30.obljetnica uspostave Međimurske županije te 10. obljetnica
članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Tim povodom su
čelnici Međimurske županije, Zrinske garde Čakovec, Družba Braća
hrvatskoga zmaja i čakovečki ogranak Matice Hrvatske sudjelovali
na svečanosti otkrivanja trojezične spomen-ploče Nikoli Zrinskom
Čakovečkom na lokalitetu utvrde Novi Zrin u Republici Mađarskoj u
blizini Murakerestura.
O izgradnji Novog Zrina, njegovom povijesnom i političkom
kontekstu smo razgovarali sa sveučilišnim profesorom Filozofskog
fakulteta u Osijeku, povijesničarem Anđelkom
Vlašićem iz Donje Dubrave.
Turci zabranili građenje utvrda
– Novi Zrin je naziv utvrde koju je na lijevoj obali rijeke Mure,
blizu ušća rijeke Mure u Dravu, dao sagraditi tadašnji hrvatski
ban Nikola VII. Zrinski 1661. godine. Utvrda je trebala služiti
za obranu posjeda Zrinskih, a posredno i svih hrvatskih krajeva
južno od Drave, od stalne osmanske opasnosti, budući da se preko
puta, na lijevoj obali Mure, nalazio ugarski teritorij pod vlašću
Osmanskoga Carstva, opisuje profesor Vlašić te dodaje kako je u
to vrijeme bio sklopljen mirovni sporazum između Habsburške
Monarhije, čiji su dio činile hrvatske zemlje, i Osmanskoga
Carstva.
– Sporazumom je bilo dogovoreno da Zrinski niti itko drugi nije
smio graditi utvrđenja na osmanskom teritoriju s lijeve strane
Mure. Međutim, Nikola VII. je prekršio tu odredbu kada je
sagradio Novi Zrin. Zbog toga su osmanske snage tijekom sljedeće
tri godine nekoliko puta napadale utvrdu, ali je banova hrvatska
vojna posada uz austrijska pojačanja uspijevala obraniti je,
navodi Vlašić.
Ipak, početkom lipnja 1664., osmanska vojska je opsjela utvrdu
Novi Zrin i nakon nekoliko tjedana, točnije 7. srpnja 1664.
godine, osvojila ju je i razorila do temelja.
Mura ga preselila u Mađarsku
O Novom Zrinu znamo jako puno, ali opet nekako ostaje obavijen
velom nepoznatoga jer opipljivih i vidljivih dokaza utvrde baš i
nema.
– Tijekom proteklih 20-ak godina mađarski su istraživači, a među
njima povjesničari i vojni inženjeri, istraživali na mjestu na
kojem se nekad nalazila utvrda te su uspjeli ustanoviti njezinu
točnu lokaciju, ali i pronaći mnoge vrijedne nalaze na i oko
mjesta na kojem se utvrda nalazila, kaže Vlašić.
Novi Zrin čvrsto je branio naše područje nalazivši se tik uz
obalu Mure u visini današnjem naselja Donje Dubrave, kako nam
sugeriraju i slikovni izvori i zapisi iz onoga vremena.
– No, s vremenom se tok Mure pomaknuo udesno na međimursku stranu
pa se ostaci utvrde danas ne nalaze na obali Mure, nego nekoliko
stotina metara istočnije od rijeke, unutar teritorija Mađarske.
Bez obzira na to, na desnoj obali Mure nasuprot mjesta na drugoj
strani rijeke gdje se nekad nalazila utvrda postavljen je
spomen-obelisk, govori o dokazima profesor povijesti Anđelko
Vlašić.
Vrijedne monografije o utvrdi Novi Zrin objavili su 2001. godine
Dragutin Feletar, Hrvoje Petrić i Petar
Feletar pod naslovom Novi Zrin – Zrinska Utvrda Na Muri
(1661. – 1664.) (Donja Dubrava i Čakovec, 2001.).
Isti su autori u suradnji s mađarskim kolegama 2021. godine
objavili novu, potpuniju knjigu o slavnoj utvrdi, a ta se knjiga
zove Utvrda Novi Zrin na Muri.
*Preuzeto iz Lista Međimurje br.
3558