U dvije godine rada 'Riznicu Međimurja' posjetilo je preko 50.000 posjetitelja
U srcu samog grada Čakovca smjestio se Muzej Međimurja, koji pored palače starog grada posjetiteljima nudi i Muzej nematerijalne baštine Riznicu Međimurja, posvećene čuvanju, istraživanju i promicanju bogate kulturne baštine najsjevernije županije. S radom je počela upravo na današnji dan, 9. srpnja 2021. godine, u okviru manifestacije “Noć Riznice Međimurja”, nakon opsežnog i hvalevrijednog projekta rekonstrukcije i revitalizacije fortifikacijske palače u novi muzej. Obnova i opremanje trajali su gotovo četiri godine, no prve ideje o samom pokretanju projekta rodile su se mnogo ranije.
– O samom se projektu dugo vremena promišljalo prije nego što se uopće krenulo u njegovu realizaciju, još za vrijeme bivšeg ravnatelja Muzeja Međimurja mr. Vladimira Kalšana, koji je pokrenuo inicijalne dogovore i inicijalni projektni zadatak, zajedno s Međimurskom županijom, REDEA-om i Turističkom zajednicom Međimurske županije. Projekt je napisan još za vrijeme njegovog ravnateljstva, a u samom pisanju sudjelovalo je niz ključnih institucija od Muzeja Međimurja, Međimurske županije, Turističke zajednice i REDEA-e. Riječ je o zaista opsežnom projektu na 1.700 stranica, od čega se samo 700 stranica odnosi na financijsku konstrukciju. Nakon pisanja slijedilo je gotovo godinu dana neizvjesnosti i čekanja hoće li projekt proći na strukturnim fondovima ili neće.
Na sreću, projekt je dobio zeleno svijetlo. U međuvremenu je mr.
Kalšan otišao u mirovinu te sam ja preuzela ravnateljstvo i
vođenje projekta, rekla nam je ravnateljica Muzeja Međimurja
Maša Hrustek Sobočan te nastavila – Kad je
projekt odobren i krenuli su građevinski radovi pred nama je još
uvijek bio veliki zadatak – izrada muzeološkog koncepta same
Riznice, odnosno definiranje kako će sam muzejski prostor
izgledati. Pored mene, kao ravnateljice, u izradi koncepta bile
su uključene viša kustosica Ana Šestak
voditeljica povijesnih zbirki i viša kustosica Janja
Kovač, voditeljica Etnografskog odjela. Razrada
muzeološke koncepcije izgleda stalnog postava koja se proteže na
dva kata Riznice trajala je preko godinu dana te je uključivala
rad s arhitektima i dizajnerima.
Kako i sam naziv projekta govori, pored rekonstrukcije naglasak je stavljen i na revitalizaciju samog kompleksa.
– Plan je bio da se revitalizira kompletna fortifikacija i da se, ne samo obnovi pa da onda stoji neiskorištena, nego da joj se podari nova namjena, da objekt zaživi i da se postigne održivost kulturne baštine. U skladu s time novi je kompleks dobio novu namjenu, i muzejskih prostora, ali i kafića, što mislim da je bio pun pogodak. Lokacija zaista živi, i zahvaljujući restoranu smještenom u palači Starog grada, ali i zahvaljujući brojnim manifestacijama, izložbama, radionicama te samim posjetiteljima. Zaista se na ovom prostoru vidi ta živost i mooving, istaknula je Hrustek Sobočan.
RAST POSJEĆENOSTI OD 134% GODIŠNJE
Otvorenjem Riznice povećao se i broj posjetitelja Muzeja, što je rezultat atraktivnosti odličnog postava Riznice, ali i vrijednog rada muzejskih djelatnika.
– Jako smo zadovoljni posjećenošću Muzeja. Od otvorenja Riznice posjećenost je porasla za 134% godišnje. Prije otvorenja Riznice posjećenost je iznosi oko 10.000 do 11.500 posjetitelja godišnje, dok smo u prvoj godini rada Riznice, znači od otvorenja u srpnju do kraja prosinca 2021. godine, zabilježili 23.910 posjetitelja, a tijekom cijele 2022. godine 26.600 posjetitelja, najviše zahvaljujući Riznici Međimurja. Trenutno je i najveći dio stalnog postava u palači Starog grada skinut zbog građevinskih radova na statičkoj sanaciji palače, tako da većina građana posjećuje Riznicu, pripomenula je naša sugovornica te dodala da muzejski djelatnici marljivo surađuju s lokalnom zajednicom, obrazovnim institucijama, udrugama i kulturnim društvima.
– Kontinuirano provodimo našu izložbenu djelatnost koja se zbog radova na palači Starog grada sada preselila u multimedijalnu dvoranu Riznice. Stalno se održavaju radionice s djecom, idući tjedan nam kreće “Ljetna muzeologajnica” za djecu koja su doma na praznicima, održavamo promocije knjiga, održavaju se konferencije i seminari, iznajmljujemo multimedijalnu dvoranu za kulturna događanja. Tako da mogu reći da se puno radi i da smo dosta ažurni, izuzev atrija koji ove godine nije u funkciji zbog radova na konstrukcijskoj obnovi palače Starog grada, rekla je ravnateljica.
NAKON PRIZNANJA STRUKE, KANDIDATURA ZA EUROPSKU NAGRADU
Godinu dana nakon otvorenja u Riznicu Međimurje stiglo je hvalevrijedno priznanje. Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo je Godišnju nagradu u kategoriji realiziranih stalnih postava upravo Muzeju Međimurja Čakovec za Muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja.
– To nam je veliko priznanje i čast, naročito jer dolazi od struke. Ocjenjivao se i stručni dio, ali i naša sposobnost same prezentacije. Mlađa smo ekipa, od 30-ak i 40-ak godina, i Riznica Međimurja nam je bila prvo iskustvo rada na velikom stalnom postavu te smo se lako mogli ‘poskliznuti’. No, struka nas je priznala, pohvalila da smo odradili zaista dobar posao, što nam je dodatna potvrda da smo na dobrom putu i da tim smjerom možemo nastaviti i dalje. Za dobivanje takvog priznanja nije bila mala konkurencija među muzejima u Hrvatskoj, a posebno mi je drago da je nakon priznanja Riznicu posjetio pun autobus muzealaca, među kojima je bilo i renomiranih imena te dugogodišnjih članova Hrvatskog muzejskog društva. Proveli su ovdje nekoliko sati te nas i na licu mjesta pohvalili i preporučili, rekla nam je ravnateljica Muzeja te otkrila da je ljestvica u osvajanju priznanja podignuta još više.
Naime, Riznica Međimurja kandidirana je za Europski muzej godine,
odnosno nagradu EMYA (European Museam of the Year Award), koju
svake godine dodjeljuje Europski muzejski forum pod
pokroviteljstvom Vijeća Europe te se smatra najvažnijom godišnjom
nagradom u europskom muzejskom sektoru.
– Riznica Međimurja kandidirana je za nagradu EMYA. Neki dan nam
je u posjetu bila sutkinja ocjenjivačkog žirija, koja je došla na
lice mjesta ocjenjivati naš muzej i razgovarati s nama. Provela
je ovdje nekih šest sati i imala je zaista puno pitanja. Naravno
da se nadamo ulasku u finale za Europsku muzejsku nagradu, dok će
se proglašenje održati u Portugalu u svibnju 2024. godine, dodala
je.
SUVREMENO OPREMLJEN MUZEJ
U opremanju novog stalnog postava Riznice maksimalno su se koristile mogućnosti novih tehnologija, poput 3D mappinga, hologramskih prikaza, multimedijskih ekrana i prikaza, 4D tehnologije doživljaja vibracija, zvukova i svjetlosnih efekata te raznih aplikacija.
– Riznica Međimurja ima i predmete koji se mogu samo razgledavati, ali naglasak je stavljen na nove tehnologije. Želja nam je bila da se novim tehnologijama približimo suvremenoj mlađoj publici, a ne da samo imamo izložene predmete u vitrinama i legende s opisom, kao kod klasičnog muzeja. Mlađe generacije ipak su naučene na primanje više digitalnih sadržaja, brže izmjenjivanje informacija i više vizualne prezentacije. Riznica je kombinacija i izloženih predmeta i pisanih tekst, a opet sve je popraćeno videom ili dodatnim aplikacijama koje se mogu listati na multimedijalnom kiosku. Naravno, nudimo i dodatni pisani materijal, ali u digitalnom obliku za sve one koje nešto dublje zanima određena tema. Također, projiciraju se i videofilmovi o nositeljima pojedinih vještina i umijeća, što nam je vrlo dragocjen materijal. Tako da mislim da smo zadovoljili sve standarde, i predmetno, opisno, digitalno, moderno, kreativno…, naglasila je Hrustek Sobočan.
KLJUČNA PODRŠKA OSNIVAČA – MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
Muzej Međimurja Čakovec je muzej regionalnog tipa čiji je osnivač Međimurska županija, stoga im je u realizaciji projekata, kao i njihovoj pripremi izuzetno bitna podrška Međimurske županije, ali i županijskih institucija.
– S Međimurskom županijom imamo jako dobar odnos te bez podrške župana Matije Posavca ne bi mogli realizirati projekt Riznice Međimurja. Jer, ipak, riječ o projektu financijski teškom 5,5 milijuna eura, a koji je bio sufinanciran od 85%, te je trebalo iznaći preostalih 15%, odnosno gotovo milijun eura za njegovu realizaciju. Moram naglasiti i odličnu suradnju sa županijskim stručnim službama, naročito oko provođenja postupka javne nabave, pri čemu nam je puno pomogla pročelnica Upravnog odjela za proračun i javnu nabavu Anita Strniščak. Uživamo i veliku podršku županijskih institucija, kao što je REDEA na čelu s ravnateljicom Sandrom Polanec Marinović, te Turističke zajednice Međimurske županije čiji direktor Rudi Grula je odradio lavovski dio posla oko same promocije projekta Riznice.
Za razliku od nekih krajeva u kojima nema baš puno sluha u politici za kulturu, mislim da se sa županom Posavcem ta situacija korjenito promijenila. Mlađa je osoba, putuje po Europi, obilazi muzeje, i sam kao roditelj zna što bi jedan muzej morao ponuditi djeci da bi bio zanimljiv, tako da je s njegovim dolaskom došlo do smjene političara koji razumiju da je ulaganje u kulturnu baštinu istovremeno i ulaganje u turizam i gospodarstvo, naglasila je naša sugovornica te najavila niz novih projekata.
NIZ PROJEKATA U PRIPREMI
I dok Riznica Međimurja uspješno djeluje već pune dvije godine, u Muzeju Međimurja se aktivno radi na osmišljavanju i realizaciji novih projekata.
– U tijeku je konstruktivna obnova dvaju krila palače Starog grada, SI i SZ, koja do sada nisu bila statički sanirana, a stradala su u petrinjskom potresu. Sredstava potrebna za obnovu namaknuli smo iz europskih fondova. Želja nam je u tom dijelu osmisliti novi stalni postav palače Starog grada kako bi sve one lijepe predmete koje čuvamo na našem arheološkom, povijesnom, kulturno-povijesnom i etnografskom odjelu, a tiču se zavičajne baštine samog Međimurja, a koji datiraju već od 5. stoljeća prije Krista, predstavili javnosti. No, još smo daleko do toga. Nakon konstruktivne obnove moramo osigurati sredstva za završne obrtničke radove, zatim za projekt same muzeološke koncepcije novog stalnog postava i tek onda za samo opremanje. Želja nam da u palaču Starog grada ugradimo i lift, kako bi bio olakšan pristup osobama s invaliditetom, potrebno je obnoviti i kotlovnicu te se prilagoditi novim standardima energetske učinkovitosti. Tako da nas očekuje još puno posla, vjerojatno od nekoliko godina, no to je smjer kojim se krećemo. Pored same palače potrebno je obnoviti i parkiralište te dio bedema prema Zrinsko-frankopanskoj ulici. Također, na natječaj za energetsku obnovu prijavili smo zgradu Memorijalne zbirke Ladislava Kralja Međimurca, a u pregovorima smo i s Općinom Šenkovec o obnovi kapelice sv. Jelene, otkrila nam je ravnateljica Hrustek Sobočan daljnje planove.
– U pripremi su i razne izložbe. Viša kustosica Ana Šestak priprema veliku izložbu na temu Gradske kavane obitelji Legenstein, s obzirom da je u prosincu ove godine 100. obljetnica rođenja Lili Čaki Legenstein. Viša kustosica Janja Kovač priprema izložbu o lončarstvu u Međimurju, viša kustosica Branka Marciuš radi na vrlo zanimljivoj izložbi o mamutu u Međimurju čije se kosti čuvaju u našem Muzeju. Također, iduće godine nas čeka i 70. obljetnica Muzeja, tako da će 2024. biti velika godina za nas. U dogovorima smo s Gradskim muzejem Varaždin i Hrvatskim povijesnim muzejem o pripremama za veću izložbu povodom ove značajne obljetnice. Paralelno je u pripremi i izdavanje monografije Starog grada Čakovec, povodom te obljetnice. Na natječaj Interreg prijavili smo i nastavak projekta “Living castles – mreža živih dvoraca”, u suradnji s Gradskim muzejem Varaždin, Muzejem hrvatskog Zagorja te slovenskim partnerima, gdje bi naglasak i dalje bio na obitelj Zrinski, ali i pokretanje novih manifestacija, dodala je.
LJUBAV PREMA ZAVIČAJNOJ BAŠTINI
No, svega toga ne bi bilo da nije ljubavi prema zavičajnoj baštini, otkriva nam ravnateljica Maša, diplomirana povjesničarka umjetnosti i profesorica povijesti umjetnosti te ruskog jezika i književnosti. Nakon niza godina kao kustosica muzeja, krajem 2016. godine imenovana je vršiteljicom dužnosti, da bi u ožujku 2017. godine, nakon raspisivanja natječaja, bila izabrana za ravnateljicu Muzeja, a potom 2021. godine ponovo potvrđena na novo četverogodišnje razdoblje.
– Volim Stari grad i raditi u Muzeju. Tu se osjećam kao svoj na svome. Dobra smo ekipa, mlada, vrijedna i puna ideja, otkriva nam ova rođena Čakovčanka.
– Brojni građani s nama rado podijele svoja sjećanja vezano uz Stari grad, mnogi su emotivno vezani, i drago mi je vidjeti kad pomno prate sve što se događa unutar zidina ili pak realizaciju svakog projekta. Tako i treba biti, jer Stari grad je srce našeg Čakovca i ljudi drže do njega, pa tako i ja. Stalo mi je da ne propada, već da što više zaživi, da se u njemu održavaju izložbe i manifestacije, te da bude centralno mjesto okupljanja umjetnika, povjesničara, etnologa, arheologa, ali i brojnih udruga i nositelja tradicijskih vještina. Stoga i puno pažnje pridajemo onim najmlađima za koje provodimo brojne radionice i predavanja kako bi tu ljubav prema zavičajnoj baštini prenijeli iza mlađe generacije, poručila je za kraj.