MALI MUZEJSKI RAZGOVORI

MUZEJSKI VODIČI Magdalena Vrbanec i Melita Mesarić otkrile su nam sve čari ovog muzejskog posla

Posao muzejskog vodiča zahtijeva veliku fleksibilnost i osluškivanje potreba svakog posjetitelja

Kustosica Magdalena Vrbanec i Melita
Mesarić
muzejski su vodiči u Muzeju Međimurja Čakovec.
Čakovčanka Melita završila je etnologiju i kulturnu antropologiju
te poljski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu. 

>> MUZEJSKI VODIČI Magdalena Vrbanec i Melita Mesarić otkrile su nam sve čari ovog muzejskog posla

Nakon studija neko je vrijeme volontirala u čakovečkom Muzeju,
potom radila u udruzi civilnog društva s pripadnicima NEET
skupine, da bi se prošle godine u svibnju otvorilo mjesto
muzejskog vodiča, javila na natječaj i dobila posao.

Iza Magdalene, rođene Kuršančanke, je višegodišnje iskustvo rada
u Muzeju, koje je započelo stručnim osposobljavanjem 2014. godine
nakon kojeg je stekla muzejsko zvanje kustos.

Na Fakultetu hrvatskih studija završila je nastavnički studij
povijesti, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studij
muzeologije i upravljanja baštinom. Neko je vrijeme radila i kao
asistent u nastavi, što joj je danas vrijedno iskustvo kad im u
Muzej dolaze djeca s teškoćama u razvoju. U Muzeju Međimurja
Čakovec najprije se zaposlila kao zamjena kolegici na Povijesnom
odjelu te radila na prekograničnom projektu “Living Castles –
mreža živih dvoraca” u sklopu kojeg je osmišljen stalni postav
“Zrinski i čakovečki Stari grad”. Autorica je i suautorica
izložbi.

Povodom proslave dviju velikih obljetnica, 140 godina osnutka
Učiteljske škole u Čakovcu i 100 godina izobrazbe učitelja na
hrvatskom jeziku, pripremila je povijesnu izložbu “Obrazovanje
učitelja u Čakovcu”, koja prati osnutak i razvoj Učiteljske škole
i njezinih ustanova sljednika u kontekstu povijesnih zbivanja i
modernizacije učiteljskog obrazovanja od srednjoškolske do
visokoškolske razine.

U suradnji s muzejskom savjetnicom i voditeljicom likovnih zbirki
Erikom Nađ Jerković u jesen 2022. godine
realizirala je likovno-dokumentarnu izložbu o akademskoj
slikarici i likovnoj pedagoginji Josipi Gattin
Vojtjehovski
koja je radila na čakovečkoj Pedagoškoj
akademiji, a samu izložbu prati i katalog.

U razgovoru za portal eMedjimurje uvele su nas u tajne ovog
muzejskog posla, otkrile izazove s kojima se uspješno nose te
planove koji ih očekuju u daljnjem radu.

– Kao muzejski vodiči vodimo grupe posjetitelja našim stalnim
postavom koji se nalazi u palači Starog grada te u Muzeju Riznica
Međimurja smještenoj u fortifikaciji. Također, provodimo i
organizirana vodstva kroz izložbe koje se održavaju u Muzeju.
Kako je Muzej vlasnik arheološkog lokaliteta bivšeg pavlinskog
samostana s kapelom svete Jelene u Šenkovcu i rodne kuće našeg
najpoznatijeg slikara 20. stoljeća Ladislava Kralja Međimurca
koja je pretvorena u Memorijalnu zbirku, sa stalnim i galerijskim
postavom, za zainteresirane posjetitelje i tamo provodimo
vodstva, pojasnile su nam naše sugovornice te dodale da grupe
svoj dolazak moraju najaviti barem 48 sati unaprijed, telefonski
ili e-mailom.

Pored vodstva na hrvatskom jeziku Magdalena vodi grupe na
engleskom, a Melita i na njemačkom jeziku. Na radost posjetitelja
iz Poljske u pripremi je i vodstvo muzejskim postavima i na
poljskom jeziku.

Djeca i mladi najbrojnija su muzejska publika te u skladu s time
moraju prilagoditi svoje vodstvo kako bi na zanimljiv,
jednostavan i zabavan način približili muzejsku građu ciljanoj
kategoriji posjetitelja.

– Što se tiče samih grupa najčešće su nam grupe učenika
međimurskih osnovnih škola, osobito učenici 3. i 4. razreda koji
u sklopu nastave uče o svome zavičaju. Dolaze nam i grupe učenika
iz drugih dijelova Hrvatske pa čak i iz Mađarske budući da je
obitelj Zrinski zajednička tema koja nas povezuje, rekla je
Magdalena.

– Brojne škole sudjeluju u Erasmus projektima razmjene učenika
tako da su nam posjetitelji i učenici iz raznih europskih
zemalja, ne samo u našem okruženju. Posjetili su nas učenici iz
Švedske, Estonije, Španjolske, Portugala koje smo upoznali s
materijalnom i nematerijalnom baštinom međimurskog kraja, dodala
je Melita.

Ožujak, travanj, svibanj i lipanj te rujan, listopad i studeni su
mjeseci u godini kada čakovečki Muzej bilježi najviše posjeta
školskih grupa. Za razliku od školaraca, organizirane grupe
odraslih Muzej posjećuju uglavnom vikendima.

SVAKA GRUPA ZAHTIJEVA DRUGAČIJI PRISTUP

– Posao muzejskog vodiča je vrlo zanimljiv i dinamičan. Svaka
grupa koja nam dolazi zahtijeva drugačiji pristup, svaka je priča
za sebe. Nekoga više interesira obitelj Zrinski, a netko je više
fasciniran nematerijalnom baštinom. No, u svakom slučaju, volimo
kad su grupe aktivne, kad aktivno sudjeluju i postavljaju
pitanja, a često puta nam i strani posjetitelji pričaju svoje
doživljaje i običaje koji su slični našima tako da i mi vodiči
naučimo ponešto i o njihovoj kulturi, otkrila nam je Melita.

– Sviđa mi se kad su učenici proaktivni, a ne samo pasivni
slušatelji. Volim kad promišljaju te postavljaju razna pitanja, a
kad je potrebno potičem ih da razmisle o temi, navodim ih na
odgovore, potičem da kažu svoje mišljenje. Tu ih obično treba i
malo ohrabriti da se oslobode, nadovezala se Magdalena te dodala
da svaki vodič ima drugačiji način vođenja i interakciju s
publikom.

– Svaka grupa posjetitelja je drugačija što zahtjeva veliku
razinu fleksibilnosti da se u datom trenutku prilagodimo grupi.
Ako su u stisci s vremenom, ubrzamo vođenje, a ponekad, ako su
vrlo zainteresirani i neopterećeni vremenom, zanesemo se i
produžimo vođenje i na dva sata. Nastojimo osluškivati njihove
potrebe i prilagoditi se svakoj grupi, dodale su naše
sugovornice.

Također, potrebno se prilagoditi i dobi posjetitelja. Nije isto
voditi vrtićku grupu kojima je i sam dolazak u veliko zdanje
Muzeja doživljaj za sebe, ili pak školsku grupu i grupu odraslih.
Riznica Međimurja prilagođena je osobama s invaliditetom. Pored
linija vodilja u svakoj prostoriji nalaze se taktilne mape za
slijepe i slabovidne, a Magdalena i Melita završile su i
edukaciju za vođenje slijepih i slabovidnih osoba.

– Posao je vrlo zanimljiv, ponekad i malo iscrpljujuć kad imamo
dva ili čak tri vodstva zaredom. No, posebno nas veseli kad nam
se posjetitelji ponovo vraćaju u Muzej, osobito djeca koja nakon
školskog obilaska dolaze u pratnji svojih roditelja da im pokažu
što su sve vidjeli, dodala je Melita.

Kako je završila školska godina, tijekom ljetnih mjeseci Muzej
bilježi više individualnih posjetitelja te posjete manjih,
obiteljskih grupa. Budući da u Muzeju vode statistiku
posjetitelja, najviše stranih posjetitelja dolazi iz Slovenije,
Češke, Poljske, Njemačke i Mađarske, a bilo je i nekoliko
posjetitelja iz SAD-a.

POZOJ I TAMNICA – VELIKA ATRAKCIJA

Pored stalnog postava u palači Starog grada u kojem je građa više
prezentirana na klasičan način, posebna atrakcija brojnih
posjetitelja je Muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja.

– Najveća zanimljivost u Riznici Međimurja je zmaj Pozoj. U
postavu imamo konstrukciju Pozoja, njegov rep, tijelo i oko te
tunel u kojem zmaj izaziva potres. Također, posjetitelji su
oduševljeni i tamnicom koja je također smještena u Riznici
Muzeja, osobito oni najmlađi, dodale su.

– Posjetitelji su općenito zadovoljni Muzejem nematerijalne
baštine koji je i nagrađen godišnjom nagradom Hrvatskog muzejskog
društva za najbolji postav u 2022. godini. Stariji posjetitelji
su generacije koje su živjele tu nematerijalnu baštinu, te često
puta i mi učimo od njih, dok se oni mlađi s nematerijalnom
baštinom mogu susretati kod svojih baka i djedova. No, moram
naglasiti da primjećujemo kako su djeca sve manje upoznata s
tradicijskom kulturom našeg zavičaja budući da se i sam način
života promijenio. Brojna današnja djeca ne znaju što je lušćije
i od čega se prave cekeri, a kod nas to mogu saznati. Na taj
način ih potičemo da se više osvrnu oko sebe, primijete
tradicijske predmete u svojoj okolini, pa da se i uključe u
udruge koje se bave njihovim očuvanjem, rekla nam je Magdalena.

– Reakcije posjetitelja su različite, ovisno o njihovim
očekivanjima. Oni koje zanima obitelj Zrinski i očekuju da će
ovdje vidjeti mnoge predmete, haljine i namještaj od Zrinskih,
ostanu pomalo iznenađeni, zaboravljajući da je nakon konfiskacije
njihova imovina raznesena i danas se jednim dijelom nalazi u
muzejima okolnih zemalja. S druge strane vrlo su zadovoljni
suvremenim pristupom kojim je obrađena povijest obitelji Zrinski,
a koji uključuje teme iz svakodnevice ranog novog vijeka.
Posjetivši Muzej nematerijalne baštine Riznicu Međimurja, na
licima posjetitelja može se iščitati oduševljenje interaktivnom
prezentacijom sadržaja, samom činjenicom da mogu dirati predmete
i otvarati ladice, te na kraju igraonicom s interaktivnim
pijeskom i škrinjom s mačevima i odjećom za dame i vitezove,
dodala je Magdalena.

Osim kao muzejski vodiči Magdalena i Melita sudjeluju i u raznim
drugima aktivnostima i zadacima u i oko Muzeja. Rado uskaču
muzejskoj pedagoginji dr.sc. Ines Virč, kustosici i voditeljici
Pedagoškog odjela, kod provođenja radionica, a obavljaju i druge
poslove, kao što su rad na recepciji, vođenje suvenirnice i
slično.

MLADE, AMBICIOZNE, ŽELJNE NOVIH PROJEKATA

Pored skorog uvođenja vodstva posjetitelja na poljskom jeziku
Muzej Međimurja Čakovec aktivno radi na pripremi novih projekata.
Tako bi projekt “Living Castles” uskoro mogao dobiti svoj
nastavak.

– Osmisli smo nastavak projekta “Living Castles”, uskoro kreće i
sama prijava te se veselim ponovnom radu na projektnim
aktivnostima. U nastavku projekta bavili bi se istraživanjem
materijalne baštine obitelji Zrinski. Naime, ono što je očuvano
razasuto je diljem europskih ustanova pa bi bilo dobro istražiti
gdje se točno nalazi njihova materijalna baština, napraviti bazu
podataka s digitaliziranim predmetima. Na taj način bi se
materijalna baština Zrinskih mogla prezentirati u našem postavu u
digitalnom obliku, a posjetitelji bi dobili uvid u bogatstvo
njihove baštine, što bi ih možda potaknulo da odu npr. u Češku i
Austriju te uživo razgledaju predmete, ispričala nam je
Magdalena.

U sklopu projekta pokrenula bi se i manifestacija čija bi
okosnica bila obitelj Zrinski te bi svake godine bila posvećena
drugoj temi: blagovanju, književnosti, društvenom životu i sl. U
budućnosti, nakon konstrukcijske obnove te osmišljavanja i
realizacije novih stalnih postava u palači Starog grada, muzejske
vodiče Magdalenu i Melitu pak će dočekati novi izazovi.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije