Tema izložbe je suradnja među umjetnicima koja prikazuje autorske radove scenografa Žorža Draušnika viđene kroz objektiv fotografa Mire Martinića
Mjesto događanja: Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja, Trg
Republike 7, 40 000 Čakovec
Vrijeme trajanja izložbe: 29.6. – 20.08. 2023.
Otvorenje: četvrtak, 29. 6. 2023. u 18.00 h
Kustos izložbe: Dunja Horvat Weitner
Tema izložbe je suradnja među umjetnicima koja prikazuje autorske
radove scenografa Žorža Draušnika viđene kroz
objektiv fotografa Mire Martinića. Fotografije s
trinaest različitih kazališnih predstava pružaju uvid u
artistički senzibilitet obojice autora, koji više od dvadeset
godina surađuju na brojnim kulturnim projektima, a jednako toliko
se i privatno poznaju i druže. Upoznali su se na likovnoj
koloniji u Hrvatskoj Kostajnici 2000. godine preko zajedničkog
prijatelja, slikara Davorina Radića, koji je s
Draušnikom i nekolicinom drugih slikara nedugo prije toga osnovao
umjetničku grupu Contra.
Otprilike se tada Martinić uključio u rad grupe i postao njezin
službeni fotograf, a suradnja s Draušnikom s godinama se
proširila i izvan okvira Contre pa dvojac i danas uspješno
surađuje na realizacijama brojnih koncerata, izložbi, predstava,
likovnih monografija i kataloga.
Miro Martinić je rođen 1967. godine u Zagrebu. Svoju ljubav prema
fotografiji otkrio je još kao dječak, a cijeli svoj radni vijek
proveo je kao samostalni profesionalni fotograf. Snima promotivne
materijale za brojne domaće tvrtke, dokumentira razne
manifestacije, bavi se i portretnom fotografijom i fotografijom
hrane, a osobito se profilirao kao fotograf arhitekture. Osim
primijenjene fotografije, bavi se i umjetničkom fotografijom,
ponajviše intimističkog predznaka, u kojoj prednjače motivi iz
prirode, ali nije mu strano ni bilježenje zanimljivih scena iz
svakodnevnog života grada, koji u Martinićevu oku uvijek teče po
mjeri čovjeka. Majstor je detalja pa na fotografijama često punu
pažnju posvećuje samo jednom izoliranom motivu. S druge strane,
privlače ga i totali pejzažnih vizura, smireni i snoviti, koji
slave tihu ljepotu i postojanost prirode. Veliku ulogu u njegovu
izričaju igra trenutak te često snima spontano, bez namještanja.
Martinićeva fotografija odraz je njegove osobnosti, opuštene,
suradljive i nježne, a njegova djela odišu osjećajem prirodne
ravnoteže, harmonije i blagostanja. U profesionalnim angažmanima
maksimalno je posvećen zadovoljstvu naručitelja, a osobne
preferencije nenametljivo stavlja u službu zadatka.
Drugi dio tandema čini Žorž Draušnik (Zagreb, 1965.), glazbenik i
scenograf, urednik knjiga, pokretač i organizator, go-getter,
čovjek neiscrpne energije koja pomiruje i kreativno i operativno
djelovanje. U dvadesetak godina bavljenja scenografijom Draušnik
je dobio brojna priznanja struke, a njegove predstave igrale su
ne samo na domaćim pozornicama nego i u zemljama regije te u
Albaniji, Portugalu i Velikoj Britaniji. Njegov put prema
scenografiji započeo je kombinacijom rada u orkestru HNK u
Zagrebu i interesom za likovnu umjetnost, a zanat je učio iz svih
mu dostupnih izvora: od scenografa koji su radili u HNK, od
majstora u radionicama kazališta, od velikih svjetskih uzora kao
i iz literature. Prema vlastitim riječima, nema posebnih uzora,
nego svoj rad smatra produktom učenja i iskustva te proučavanja
dramaturškog predloška i – unutar tehničkih i financijskih
mogućnosti – odgovaranja na zahtjeve koje predložak
postavlja.
Scenograf Draušnik i fotograf Martinić ovdje su neizbježno
povezani. Oni rade zajedno kako bi ispričali priču, izazvali
emocije ili prenijeli poruku gledatelju. Odnos između scenografa
i fotografa je odnos suradnje i međusobnog utjecaja: scenograf
postavlja pozornicu i utječe na raspoloženje i estetiku
fotografije, dok fotograf bilježi i interpretira scenografiju,
oživljava je u dvodimenzionalnom mediju i stvara kohezivno
vizualno iskustvo koje zaokuplja i osvaja gledatelja. Svaki od
njih u svoj rad unosi vlastiti genij i vlastitu viziju, a njihova
suradnja – učvršćena prijateljstvom, razumijevanjem i ljubavi
prema lijepom – daleko je više od zbroja svojih dijelova.
Dunja Horvat Weitner