Dok je prosječna cijena radnog sata u Uniji prošle godine iznosila 24,8 eura, u Hrvatskoj je bila 14 eura
Lanjski rast inflacije na prosinačkih 12,7 posto pogurnuo je
cijene hrane u Hrvatskoj iznad prosjeka Europske unije. Naime,
prema izračunu Eurostata, službenog statističkog ureda Europske
unije, u prošloj godini indeks potrošačkih cijena hrane za
Hrvatsku iznosio je 101 posto prosjeka Unije, piše Jutarnji list.
“Od zemalja članica EU, Danska ima najvišu razinu cijena hrane i
bezalkoholnih pića, odjeće i obuće, dok je Irska najskuplja za
alkoholna pića i duhan. Od svih zemalja obuhvaćenih
istraživanjem, Švicarska ima najvišu razinu cijena hrane i
bezalkoholnih pića”, ističe se u osvrtu Eurostata na utvrđene
indekse potrošačkih cijena na Starome kontinentu.
Uz kretanje cijena hrane, pića, duhana, odjeće i obuće kao jedne
podcjeline istraživanja Eurostata, spomenuto izvješće donosi i
kretanja cijena energije, prijevoza, komunikacija i
ugostiteljstva. Kada se sagledaju sve spomenute robe i usluge,
odnosno njihove cijene koje je Eurostat uzeo u izračun za skupni
potrošački indeks, Hrvatska je lani bila na 72,2 posto prosjeka
Europske unije.
Plaće zaostaju
“Razine cijena robe široke potrošnje i usluga u prošloj godini
uvelike su se razlikovale diljem Europe. Najviša razina cijena
među državama članicama EU zabilježena je u Irskoj, 46 posto
iznad prosjeka EU, dok je u Rumunjskoj razina cijena bila 42
posto ispod prosjeka EU”, ističe se u izvješću Eurostata.
Dok smo u 2020. godini, prema izračunu Eurostata, bili na 69
posto prosjeka indeksa cijena roba i usluga EU, već godinu dana
poslije “skočili” smo na 71 posto prosjeka Unije, da bismo lani
dodatno “napredovali” za 1,2 posto. Isti “trend” prisutan je i
kod cijena hrane u nas.
Naime, u 2020., dok energetske krize, rata u Ukrajini i
inflacijske spirale u Europi nije bilo na vidiku, cijene hrane u
Hrvatskoj bile su na 94,4 posto prosjeka EU. Isti pokazatelj
2021. porastao je na 95 posto, da bi lani “skočio” dodatnih šest
posto. Drugim riječima, cijene hrane u nas ionako su bile visoke,
a sada ih je inflacija samo potaknula da odu na najviše razine
dosad.
Da bi se dobila cjelovitija slika, izračune Eurostata o “skupoći”
života u Hrvatskoj u odnosu na prosjek Europske unije potrebno je
usporediti, među ostalim, s podacima o BDP-u po stanovniku (per
capita) i cijeni rada. Prema podacima Eurostata za 2022. godinu,
hrvatski BDP “per capita” iznosio je 73 posto prosjeka EU.
Dok je prosjek cijene radnog sata u EU lani iznosio 24,8 eura,
isti pokazatelj za Hrvatsku je 14 eura ili 56 posto prosjeka
Uniji. Drugim riječima, dok po cijenama osnovnih potrepština
dobrano držimo korak s prosjekom Unije, po BDP-u i plaćama
značajno zaostajemo pa nam i rast inflacije teže pada.
Ako se svrne pogled na podatke Eurostata o cijenama hrane na
kretanje drugih cijena u Hrvatskoj između 2020. i 2022., dolazi
se do zaključka da cijene hrane čak nisu zabilježile najveći
rast. Naime, naš indeks cijena alkoholnih pića i duhana,
primjerice, u 2020. bio je na 80,3 posto prosjeka Unije, a dvije
godine poslije isti pokazatelj iznosi čak 89,4 posto. I indeks
cijena odjeće značajno je porastao s 91,9 (2020.) na lanjskih 96
posto prosjeka Unije, navodi Jutarnji list.
Cijena energije na 54%
Gledajući spomenute trendove cijena hrane, alkoholnih pića,
duhana i obuće, postavlja se pitanje kako nismo “dobacili” i više
od 72,2 posto prosjeka indeksa potrošačkih cijena u EU? Odgovor,
među ostalim, leži u domaćim cijenama energije koje su lani bile
na 54,5 prosjeka EU. Samo Mađarska unutar Unije ima niži indeks
za energiju od nas, i to pomalo nevjerojatnih 38 posto prosjeka
EU.
Nevjerojatnih kada se, primjerice, uzme u obzir da isti
pokazatelji u Mađarskoj susjednim državama poput Slovačke ili
Austrije iznose 70,8 posto (Slovačka) i 104,6 posto, dok su u
Češkoj, primjerice, cijene energije lani bile na 127 posto
prosjeka Unije. Iznad 100 posto prosjeka Unije lani su plaćali
stanovnici nekih od najvećih članica Unije poput Njemačke (111,9
posto), Italije (125,7 posto) i Španjolske s pokazateljem od
116,8 posto prosjeka Unije.
Kupovna moć
Osim u cijenama hrane, Hrvatska je lani prebacila EU prosjeke
cijena i za dva zbira roba kako ih istražuje Eurostat. Prvi su
kućanski aparati (103 posto prosjeka EU), a drugi potrošačka
elektronika, gdje smo dosegli 107 posto prosjeka Unije.
Do odnosa cijena u Hrvatskoj i u ostalim članicama i prosjeka
Unije Eurostat u ovome istraživanju nije došao pukom usporedbom
cijena već uključivanjem pariteta kupovne moći u državama u
izračun indeksa potrošačkih cijena.
“U najjednostavnijem obliku paritet kupovne moći pokazuje omjer
cijena u nacionalnim valutama za istu robu ili uslugu u
različitim zemljama. S druge strane, razumijevanje razlika u
razinama cijena važno je u usporedbi ekonomskih podataka, kao što
je bruto domaći proizvod (BDP), jer više relativne cijene mogu
učiniti da gospodarstvo izgleda zdravije nego što stvarno jest”,
pojašnjava Eurostat.