Željeznički sustav u Hrvatskoj je zastario, spor, neprofitabilan i postaje sve gori kako prolazi vrijeme
U prošlosti je putovanje vlakom među gradovima Hrvatske bilo brže
nego danas. Unatoč tome što se u HŽ godišnje slijevaju veliki
novci iz trošarina i općeg državnog proračuna, infrastruktura
propada, putnika je sve manje, a putovanja su sve duža.
Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima željezničke
mreže je 160 km/h, ali u stvarnosti su brzine puno manje. Na
nekim dijelovima vlakovi iz sigurnosnih razloga toliko uspore da
bilo brže putovati konjima.
Prosječna brzina vlakova u RH usporediva s brzinom parne
lokomotive iz 1829.
Prema priznanju samog Sindikata infrastrukture
Hrvatskih željeznica, prosječna brzina hrvatskih vlakova jedva je
nešto veća od maksimalne brzine parne lokomotive Rocket Roberta
Stephensona iz 1829., koja je na željezničkoj pruzi Liverpool –
Manchester dostizala brzinu od 48 km/h.
Hrvatska željeznička mreža sastoji se od 2617 kilometara pruga,
na njima se nalazi 546 kolodvora i stajališta. Zadnjih godina se
najavljuju velika ulaganja u željeznice, uglavnom uz pomoć novca
EU, a ako je suditi po trenutnim rezultatima brzine vlakova, za
popravak derutne mreže će trebati golema financijska sredstva.
Usporedba brzine vlakova u Hrvatskoj s drugim državama EU je u
najmanju ruku šokantna. Ne samo da dovodi u pitanje svrhovitost
ogromnih novaca koje hrvatski porezni obveznici plaćaju da bi
održavali raspadajuću željezničku mrežu, nego je i legitimno
postaviti pitanje bi li bilo isplativije sve prodati u staro
željezo nego trošiti tolike novce na katastrofalan sustav.
Putovanje vlakom u Hrvatskoj je sramotno sporo
Za usporedbu ćemo koristiti internetsku
stranicu Chronotrains, koja je rađena na temelju podataka
nacionalnog željezničkog prijevoznika Njemačke Deutsche Bahna.
Podaci su poražavajući, ali u slučaju Hrvatske možda čak i
preoptimistični. Prema navedenim podacima, iz Zagreba do Rijeke
se vlakom stiže za 5 sati. To je oko 130 kilometara zračne
udaljenosti, ili 165 km cestom, prenosi Index.hr
Pet sati je jedva dovoljno za putovanje iz Zagreba u Osijek ako
se zaputite vlakom, vjerojatno samo u idealnim uvjetima. Ako pak
netko planira putovati u Split, 5 sati će biti dovoljno tek do
Knina ili Drniša. Do Splita treba sedam sati.
Zapravo se brže dolazi do Budimpešte, za sedam sati, nego do
Splita. Osam sati je potrebno za putovanje u Veneciju (tri sata
sporije nego automobilom), i Beč (4 sata sporije). Pet sati je
dovoljno za putovati do Klagenfurta i Graza u Austriji, Trsta u
Italiji i većine gradova u jugozapadnoj Mađarskoj.
Iz Osijeka nema ni teoretske šanse da se vlakom u Rijeku dođe za
osam sati. Automobilom je dovoljno manje od pet sati. Zagreb i
Bjelovar su dostižni i u idealnim uvjetima za pet sati, ali ne
Sisak ili Čakovec. Pet sati putovanja je dovoljno u idealnim
uvjetima za putovanje do Budimpešte, ali ne i za Karlovac.