Međimurski pčelari ovih su dana zaokupljeni poslom, jer u toku je bagremova paša pčela. Iako stabla bagrema obiluju cvjetovima koje pčele marljivo obilaze, situacija nije idilična
Proljetni mrazevi uništili su dio cvjetnih pupoljaka, a
višednevne kiše otežavale pčelarima radove u pčelinjaku. Stoga će
ove godine bagremovog meda biti manje nego lani.
U pčelinjaku Nenada Režeka iz Čukovca
ovih je dana živo. Pčele obilaze rascvjetana stabla bagrema,
odnosno agacije kako je Međimurci zovu. No ovim iskusnim
pčelarima jasno je da će bagremova paša ove godine biti slaba.
Razloga je više.
– Prvo kad je krenulo, a nama sezona počinje prvog travnja, tu
nismo odmah mogli unutra radi lošeg vremena i to se odužilo,
leglo nije krenulo na vrijeme, pojašnjava Režek.
– Sigurno bude manje bagrema nego prošle godine. Problem je bilo
i to kišno vrijeme. Pčele su krenule u rojni nagon, dosta ih se i
tu izrojilo, ali te ne budu donesle bagrema, rekao
je Mladen Punek, pčelar iz Preloga.
Nenadu i Mladenu koji košnice ne sele po Hrvatskoj, upravo je
bagremova paša najvažnija u godini.
– Kao što je kolega rekao, problem je bio početkom četvrtog
mjeseca mraz koji je oštetio bagremove pupove, dodaje Punek.
– Vele pčelari da je možda svake osme godine u biti dobra
bagremova paša, objašnjava Režek.
Bagremov med je uz cvjetni, najprodavaniji u ovom dijelu
zemlje.
– Da, to će se osjetiti, jer ljudi tu u Međimurju dosta bagrem
kupuju, nadam se da bude dosta za kupce na malo, a na veliko ga
nećemo ni prodavati, kaže Punek.
Nenadovu petogodišnju kćer Miju ti problemi ne muče, jer za nju
će meda uvijek biti.
– Sladak je i volim ga jesti, rekla je Mia
Režek.
Kako bi pčele u prirodi pronalazile što više hrane, međimurski
pčelari sve češće i sami na poljoprivrednim površinama siju
medonosne biljke heljdu i faceliju.