Dan državnosti obilježavali smo 30. svibnja, od 1991. do 2001. godine. Tada je Vlada Ivice Račan odredila da se taj praznik slavi 25. lipnja. Prije 3 godine Plenkovićeva Vlada taj je praznik opet vratila na 30. svibnja...
Danas slavimo Dan državnosti. Taj smo praznik do prije tri godine
obilježavali 25. lipnja, ali je Vlada Andreja Plenkovića išla u
izmjene Zakona o državnim praznicima pa su Dan državnosti
odlučili vratiti na 30. svibnja, kako se taj praznik slavio u
periodu od 1991. do 2001. godine, piše 24sata.
Vladajuća koalicija na čelu s SDP-om 2001. godine odlučila je da
se kao državni praznici i neradni dani slave Dan državnosti 25.
lipnja i Dan neovisnosti 8. listopada, dok je 30. svibnja,
dotadašnji Dan državnosti, postao Dan Hrvatskog sabora, radni dan
i spomendan.
No, to je prije gotovo četiri godine promijenjeno. Hrvatski
sabor u studenom 2019. utvrdio je novi kalendar blagdana,
što je nakon devetnaest godina dovelo do novog preslagivanja
neradnih dana.
U novom kalendaru Dan državnosti je državni praznik i neradni dan
i vraćen je na 30. svibnja, dok je 25. lipnja postao Dan
neovisnosti, a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora. Oba se
obilježavaju kao spomendani i više nisu neradni dani što mnogima
nije dobro ‘sjelo’. Naime, 22. lipnja je praznik i Dan
antifašističke borbe pa se to uvijek lijepo dalo spojiti s 25.
lipnja u kakav produženi vikend ili omanji godišnji odmor.
Izmjene Zakona o državnim praznicima
No, vratimo se malo u jesen 2019. godine, u vrijeme uoči izmjena
Zakona o državnim praznicima. Ovako je tada govorio premijer
Andrej Plenković:
– Moramo proći javno savjetovanje u koje se ide već ovaj tjedan.
Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o blagdanima prezentirat ćemo
koalicijskim partnerima u srijedu, a bit će i na stranačkim
tijelima. Rješenje je cjelovito, pažljivo osmišljeno, radili smo
dugo na tome i konzultirali se – rekao je tada Plenković
novinarima.
– Govorimo o razdoblju od 1990. do 1998., ali na način koji
također ima afektivni element u hrvatskom narodu. Poštujemo
pravne, ustavno-pravne i međunarodnopravne posljedice svake od
tih odluka u pojedinim od ključnih datuma, ali i dio koji se tiče
mlade generacije prema institucijama hrvatske države – dodao je
Plenković koji je u periodu prije javnog savjetovanja o Zakonu
odbijao otkriti hoće li se 30. svibnja ponovo uvrstiti kao
državni praznik i Dan državnosti.
Vlada je u periodu prije izglasavanja izmjene datuma zagovarala
povratak na 30. svibnja, a tadašnji ministar obrane Damir
Krstičević rekao je kako se 2020. obilježava 30 godina od
postanka Hrvatske države te kako im je cilj Dan državnosti
vratiti na 30. svibnja.
– Taj je datum u narodu najbolje primljen. Moj je stav također da
je 30. svibnja najbolji datum za obilježavanje Dana državnosti.
Očekujem da će to u jesen i službeno biti izglasano u Saboru. Tu
inicijativu je uostalom prvi najavio predsjednik Vlade Andrej
Plenković – izjavio je Krstičević u kolovozu 2019.
Što uopće danas obilježavamo i zašto?
Kao Dan državnosti, 30. svibnja počeo se obilježavati od 1991.
godine kao spomen na utemeljenje prvog demokratski izabranog
Sabora. Tako je bilo do 2001. godine kada je za vrijeme
premijera Ivice Račana došlo do izmjena zakona, pa se
kao Dan državnosti od te godine slavio 25. lipnja s obzirom na to
da je tog dana 1991. godine Sabor donio odluku o samostalnosti i
suverenosti Hrvatske.
Te 2001. uveden je i Dan neovisnosti koji se obilježava 8.
listopada jer je na taj datum Sabor donio jednoglasnu odluku o
raskidu državnopravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama
SFRJ.
Mnogi su izrazili nezadovoljstvo prijedlogom da se Dan državnosti
vrati na 30. svibnja, kazavši kako se u tom slučaju taj dan
pretvara u proslavu dolaska HDZ-a na vlast i da 25. lipnja ima
puno više smisla jer se tada donijela odluka o samostalnosti i
suverenosti.
Ipak, odluka je izglasana i sada imamo iste praznike, samo što su
neki promijenili datume i postali državni blagdani, a neki
prestali biti neradni dani, zaključuje 24sata.