Karcinom debelog crijeva nema karakterističnih simptoma u ranoj fazi bolesti
Dijeljenjem cvjetova irisa i edukativnih letaka u središtu
Čakovca obilježen je Dan plave vrpce (Dan irisa). Naime, rak
debelog crijeva jedan je od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u
svijetu.
No, ukoliko se na vrijeme otkrije izlječiv je u 90 % slučajeva,
stoga je važno poticati građane na odaziv Nacionalnom programu
ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Jedan od načina
informiranja javnosti o važnosti brige o svom zdravlju te
važnosti prevencije i ranog otkrivanju raka debelog crijeva, je i
obilježavanja Dana plave vrpce.
PROSJEČNO 60-AK MEĐIMURACA UMIRE OD RAKA DEBELOG CRIJEVA
GODIŠNJE
– Rak debelog crijeva, gledajući oba spola zajedno, najčešći je
maligni tumor, jer se godišnje u posljednje četiri godine u
Međimurju registrira oko 100 novih slučajeva (u 56 muškaraca i 44
žene), što znači da svaki tjedan imamo 2 nova slučaja, dok
prosječno 60-ak osoba umire od raka debelog crijeva godišnje u
Međimurju (32 muškarca i 28 žena). Ukoliko gledamo odvojeno muški
i ženski spol, tada je prema učestalosti rak debelog crijeva i
kod muškaraca i kod žena na drugom mjestu (kod žena je na prvom
mjestu učestalost od raka dojke, a kod muškaraca rak prostate).
Iako u apsolutnom broju i obolijeva i umire od raka debelog
crijeva manje žena, prema smrtnosti rak debelog crijeva je u
Međimurju na prvom mjestu kod žena (slijedi smrtnost od raka
dojke te raka bronha i pluća), dok je kod muškaraca na drugom
mjestu (na prvom mjestu je kod muškaraca smrtnost od raka bronha
i pluća, a na trećem mjestu je smrtnost od raka želuca), rekla je
Renata Kutnjak Kiš, dr.med., spec. epidemiolog,
koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog
crijeva i raka dojke za Međimursku županiju te voditeljica
Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja Zavoda za
javno zdravstvo Međimurske županije te napomenula da je riječ o
alarmantnim podacima zbog kojih je važno osvještavati, kako
muškarce tako i žene, ali i dodala kako postoje uspješne metode
prevencije i ranog otkrivanja bolesti.
SIMPTOMI RAKA DEBELOG CRIJEVA
– Važno je još jednom istaknuti da karcinom debelog crijeva nema
karakterističnih simptoma u ranoj fazi bolesti, a simptomi se
razlikuju ovisno o tome u kojem se dijelu crijeva nalazi
karcinom. Ukoliko se nalazi na desnoj strani crijeva, tada se
simptomi javljaju jako kasno i često je jedan od znakova anemija
– slabokrvnost i dugotrajni umor. Kod tumora smještenih na
lijevoj strani crijeva simptomi su: promjene u pražnjenju crijeva
(zatvor ili proljev), osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva,
promjena debljine stolice (stolica kao olovka), tragovi krvi u
ili na stolici, bolovi u trbuhu uz nadutost, gubitak apetita,
gubitak tjelesne mase, vidljivo krvarenje iz rektuma. Kod pojave
krvi u stolici uvijek je važno javiti se liječniku te nije uputno
takvo krvarenje uvijek prepisivati krvarenju iz hemoroidalnih
vena, rekla je dr. Kutnjak Kiš te napomenula da se u slučaju
pojave navedenih simptoma osoba svakako mora što prije javiti
izabranom liječniku kako bi se utvrdio razlog takvih simptoma.
RIZICI RAZVOJA RAKA DEBELOG CRIJEVA
Kao i kod većine bolesti rizici za razvoj ovog sijela raka dijele
se na promjenjive čimbenike te na rizike koje ne možemo
mijenjati. Promjenjivi čimbenici rizika su pretilost, tjelesna
neaktivnost, sjedilački način života, prehrana s niskim unosom
voća i povrća te cjelovitih žitarica te prehrana u kojoj
prevladava hrana s malo vlakana i s visokim udjelom masti ili
mesnih prerađevina, pušenje cigareta, konzumacija alkohola. Kod
promjenjivih čimbenika uvijek možemo izbjeći one rizike koji su
dokazano štetni.
U nepromjenjive čimbenike rizika ubrajamo dob (oko 90% oboljelih
je starije od 50 godina), spol, upalne bolesti crijeva (ulcerozni
kolitis i Chronova bolest), genetska predispozicija za razvoj
određenih bolesti – obiteljska polipoza crijeva, Lynch sindrom
(hereditarni nepolipozni rak debelog crijeva), više članova
obitelji oboljelo od raka debelog crijeva, osobito u najbližih
čl. obitelji i dr.
NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA RAKA DEBELOG
CRIJEVA
– Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
provodi se u Hrvatskoj i u Međimurskoj županiji od 2008. godine,
a namijenjen je zdravim osobama oba spola, u dobi od 50-74
godine, s uobičajenim rizikom za rak debelog crijeva. Pozive za
sudjelovanje i za testiranje na nevidljivu krv u stolici u
Međimurskoj županiji šalje Djelatnost za javno zdravstvo i
promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Međimurske
županije. Pozivi se šalju na kućne adrese ciljane populacije
svake dvije godine, prema unaprijed predviđenom kalendaru. Prvi
dio testiranje osobe provode same kod kuće, a drugi dio
testiranja se provodi u mikrobiološkom laboratoriju našega
Zavoda. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na kolonoskopiju
koja se obavlja u sklopu gastroenterološke poliklinike Županijske
bolnice Čakovec, pojasnila je dr. Kutnjak Kiš te dodala kako je
odaziv Programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Međimurju
od samog početka provedbe među najvišima u Hrvatskoj.
– U prethodnom, 4. krugu poziva, odaziv Programu je u Međimurskoj
županiji iznosio 44% (u RH 33%), odaziv na test 32% (u RH 21%),
dok se na kolonoskopiju odazvalo 96% osoba s pozitivnim testom.
Iako je odaziv u Međimurskoj županiji među najvišima u Hrvatskoj,
odazivom još uvijek ne možemo biti zadovoljni, jer se
zadovoljavajućim odazivom smatra odaziv na test od 45%, a ukoliko
želimo postići dugoročne ciljeve Nacionalnog programa, a to su
smanjenje smrtnosti te otkrivanje bolesti u najranijim fazama,
kada je i najuspješnije liječenje te dulje preživljenje
oboljelih, potrebno je odaziv povećati na 65%, čemu i mi
stremimo, rekla je dr. Kutnjak Kiš te naglasila da se zbog
toga poduzimaju različite aktivnosti s ciljem povećanja odaziva
na ovaj preventivni program.
U TIJEKU PETI CIKLUS POZIVA
Do sada su u Međimurskoj županiji obavljena četiri ciklusa
pozivanja građana u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja
raka debelog crijeva. Peti ciklus je u tijeku te se planira
završiti do ljeta ove godine.
– U sklopu ovoga, petog ciklusa, pozive smo uputili ženama i
muškarcima rođenima od 1947. pa do 1971. godine. Prosječno se u
Međimurju po jednome ciklusu pošalje oko 33.000 prvih poziva te
oko 12.000–13.000 testova, a uzorke stolice vrati od 9.000–10.000
osoba. Do sada je u svih pet ciklusa obavljeno više od 1.700
kolonoskopija, a karcinom debelog crijeva je otkriven kod 121
osobe, a u više od 55% slučajeva se radilo o ranijim fazama
bolesti (stadij O, I i II). Važno je još istaknuti da su tijekom
kolonoskopija u više od 700 osoba odstranjeni polipi iz kojih
mogu nastati karcinomi te se sudjelovanjem u programu utječe i na
sprječavanje nastanka raka debelog crijeva, istaknula je dr.
Kutnjak Kiš.
Iako je u Međimurskoj županiji odaziv Nacionalnom programu ranog
otkrivanja raka debelog crijeva među najvišima u Hrvatskoj, još
uvijek ima prostora za poboljšanje, odnosno povećanje
odaziva.
– Pojavnost (incidencija) i smrtnost od raka debelog
crijeva su u Međimurskoj županiji među najvišima u Hrvatskoj,
iako je u Međimurju vidljiv trend pada incidencije i smrtnosti
kod muškaraca te još uvijek porasta incidencije i stagnacije
smrtnosti kod žena. Stoga je izuzetno važno povećati odaziv, kako
bi se bolest otkrila na vrijeme, jer je rak debelog crijeva tada
izlječiv u 9 od 10 slučajeva. Rak debelog crijeva dugo ne daje
nikakve simptome, ali se može pojaviti krvarenje u stolici koje
nije oku vidljivo, a to okultno (prekriveno) krvarenje može biti
jedan od ranih znakova bolesti.
Stoga je važno sudjelovati u Programu ranog otkrivanja te
redovito provoditi testiranje na skrivenu krv u stolici,
naglasila je dr. Kutnjak Kiš te dodala da su najčešći razlozi
zašto se ljudi ne odazivaju Programu nedovoljno poznavanje
prirode bolesti i samog programa. Naime, u istraživanjima koja su
provedena osobe navode da se nisu odazvale jer nemaju simptome, a
upravo bi se kod njih trebalo provesti testiranje. Ukoliko se
pojavi krv u stolici koju sami mogu zamijetiti, tada se obavezno
moraju što prije javiti izabranom liječniku te u tom slučaju nije
potrebno provesti testiranje.