Nastavljajući trend upisne statistike zadnjih nekoliko godina, i ove godine većina strukovnih zanimanja u našoj županiji popunila je upisne kvote prvog upisnog dana, uz izniman interes za pojedina zanimanja
Ta činjenica je ponovo otvorila pitanje prilagodbe obrazovnog sustava potrebama tržišta rada. Mišljenja smo da bi u svim zanimanjima za koja ne postoji interes na tržištu rada trebalo revidirati upisne kvote, a planirati upis i provođenje školovanja za zanimanja za koja postoji interes kako kod učenika tako i na tržištu rada.
Upravo su tradicionalna obrtnička zanimanja kao što su na primjer zidari i fasaderi, soboslikari, automehaničari, keramičari, kuhari I konobari iznimno deficitarna, no neka od ovih zanimanja nisu atraktivna djeci pa treba i dalje raditi na njihovoj promociji i osuvremenjivanju.
Isto tako, zadnji je čas za uvođenje obrazovnih programa za nova strukovna zanimanja za koja postoji interes na tržištu rada.
No, prilagodbe i promjene u obrazovnim programima i usmjerenjima u domeni su ministarstva i županije, pa Obrtnička komora Međimurske županije može u tom smislu djelovati samo savjetodavno, a naglasak u planiranju i Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Međimurska županija trebaju staviti na analitiku trendova u zapošljavanju i suradnju sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.
Razlog za trenutno povećan interes za upis u strukovna zanimanja zasigurno leži u brzom pronasku posla i pristojnim plaćama, brojnim mogućnostima za napredovanje u karijeri, ali i onom bitnom – da se i nakon strukovne škole može upisati fakultet.
Obrtničku komoru posebno veseli povećan interes za upis u trogodišnja strukovna zanimanja iz razloga što to doprinosi očuvanju obrtničkih vještina i prijenosu tih vještina na nove generacije, razvoju poduzetništva (jer mnogi učenici kasnije postaju vlasnici vlastitih obrta), poticaju na cjeloživotno učenje i općenito smanjenju nezaposlenosti.
Još uvijek je jedan ključnih izazova s kojima se nažalost suočavamo stigmatizacija strukovnih škola i strukovnih zanimanja. Velik broj građana u Hrvatskoj mišljenja je da strukovne škole upisuju samo učenici s lošim ocjenama.
Ovu predrasudu treba mijenjati, a jedan od načina je kroz aktivnu promociju uspješnih karijera naših obrtnika i poduzetnika koji su završili strukovno obrazovanje. Vrlo je važno jasno komunicirati da strukovno obrazovanje nudi odlične karijerne mogućnosti. Učenici koji završavaju strukovne škole često su vrlo uspješni u svojem poslu, a mnogi od njih i ne završavaju svoje školovanje već nastavljaju obrazovanje na fakultetima.
Obrtnička komora Međimurske županije stoga već niz godina provodi brojne promotivne aktivnosti obrtničkih odnosno strukovnih zanimanja, a ove godine uspješno smo započeli i novi projekt – održavanje sajma #StrukoVizija koji je na jednom mjestu okupio sve strukovne škole u našoj županiji, brojne poslodavce koji su predstavljali strukovna zanimanja i što je najvažnije – velik broj učenika završnih razreda osnovnih škola.
Suradnja škola sa poslodavcima – ulaganje u budućnost
Obrtnička komora Međimurske županije ima ključnu ulogu u povezivanju poslodavaca, škola i učenika kroz licenciranje radionica i edukaciju mentora, stvarajući snažnu sinergiju koja predstavlja zajedničko ulaganje u budućnost.
Nedostatak kvalificirane radne snage i sve veći udio nekvalificiranih i stranih radnika potaknuli su poslodavce na promjenu razmišljanja, što je dovelo do značajnog porasta interesa za primanje učenika na naukovanje i praktičnu nastavu.
Poslodavci su prepoznali da kroz naukovanje imaju najbolju priliku osigurati si kvalitetne i stručne radnike, jer učenici provode tri godine u njihovim radionicama, što im nakon školovanja omogućuje brži i lakši prelazak u punu radnu sposobnost.
Osim obvezne naknade za naukovanje, mnogi poslodavci nude svojim naučnicima i vrijedne stipendije, što dodatno motivira učenike na veće zalaganje. Ova suradnja omogućuje učenicima primjenu stečenog znanja u stvarnim radnim uvjetima i razvoj ključnih profesionalnih vještina. Kroz naukovanje stječu iskustvo koje ih čini konkurentnijima na tržištu rada i olakšava im pronalazak posla po završetku školovanja.
Često se događa da učenici odmah nakon školovanja ostanu raditi kod poslodavaca kod kojih su obavljali naukovanje.
