Prema podacima MUP-a, prošle je godine izdano 124.121 radna dozvola, godinu prije toga 81.995 dozvola. Kada se gleda 2018., ispada da je ljetos u Hrvatskoj zaposleno gotovo četiri puta više stranih radnika nego tada
Dok sindikalisti upozoravaju na slučajeve izrabljivanja
stranih radnika u Hrvatskoj, a da se stranci boje
prijavljivati nepravilnosti, Državni inspektorat priznaje da je
potkapacitiran, a pučka pravobraniteljica upozorava i na moguću
rasnu diskrimaciju.
Po prvi puta, na Praznik rada 2023., u kontekstu
problema radničkih prava u Hrvatskoj, izričito su domaći
sindikalisti i političari progovorili o problematici
izrabljivanja stranih radnika u nas, piše Večernji list.
Hrvatska je 2021. ukinula kvotni sustav za
zapošljavanje stranaca, a iz pandemije, koja je u
Hrvatskoj učvrstila platformski rad, zemlja se probudila
svjesna da je sve više strane radne snage na tržištu.
Nitko ne zna koliko je stranih radnika u državi
No, njihov broj nemoguće je odrediti, jer nijedna javna
institucija ne vodi statistiku o trenutnom
broju zaposlenih stranih radnika u Hrvatskoj. Ipak,
moguće je procijeniti brojku prema radnim dozvolama izdanih
na godišnjoj razini, iako se one znaju izdavati na
razdoblja kraća od godine dana, a radnici koji ih dobiju, ne
ostaju uvijek u Hrvatskoj.
Prema podacima MUP-a, prošle je godine izdano 124.121 radna
dozvola, godinu prije toga 81.995 dozvola. Kada se gleda 2018.,
ispada da je ljetos u Hrvatskoj zaposleno gotovo četiri
puta više stranih radnika nego tada. Samo u prva četiri
mjeseca ove godine bilo je 54.592 izdanih dozvola za rad.
Gledajući da je većina dozvola bila za nova zapošljavanja, lako
bi se moglo dogoditi da se do kraja godine, dosegne rekord broja
strane radne snage u zemlji.
Konobare za 800 eura, za 700 rade na dostavi
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najtraženiji su
radnici u ugostiteljstvu, na građevini, ali i na dostavi.
Prosječne im se neto plaće kreću od 700 eura za dostavljače, 800
za konobare, 750 eura za radnike visokogradnje – koji
su najtraženije zanimanje u ovoj godini.
Iako još uvijek većina radnika dolazi iz zemalja u okruženju,
raste broj stranih radnika iz Nepala, koji su na trećem
mjestu po broju izdanih dozvola, a sve je više i radnika iz
Indije, sa Filipina, iz Bangladeša i
Turske. Sindikalisti upozoravaju da im, uz očite
niske plaće, hrvatski poslodavci često nude i loše radne
uvjete, kršenje radničkih prava i lošu zaštitu na radu.
Robovlasnički odnosi i
trgovina ljudima
Tomislav Kiš iz Novog sindikata upozorava
da se na njihove probleme može gledati dijeleći ih na
dvije kategorije poslodavaca kod kojih rade.
“U jednoj su oni koji rade u normalnim firmama koje su
pokrivene odredbama Zakona o radu, a druga kategorija su
dostavljači koji rade za agregatore – tu vlada kaos”, govori
navodeći da se osobno uvjerio da u nekim slučajevima postoje
oblici klasičnih robovlasničkih odnosa i trgovine ljudima.
“Radnici koji rade za agregatore su u izuzetno ucijenjenom
položaju. Oni plaćaju takse agencijama koje ih uvoze – po
informacijama s terena, Indijci oko 7 tisuća eura, Nepalci po 10
tisuća eura. Za razliku od Nepalaca kojima u tome pomaže država,
u Indiji ljudi se zadužuju hipotekarnim kreditima, kod
kamatara, i taj koji dođe u Hrvatsku svojim ih radom otplaćuje”,
govori Kiš.
Tvrdi da su ti radnici često zloupotrebljavani, u
što se i osobno uvjerio kod grupe ljudi koja je radila dva posla
– ujutro su bili na građevini, od 7 do 3, a popodne ih je njihov
poslodavac iznajmljivao agregatu, pa su u dostavi
radili do navečer. “I za taj dio dostave, najčešće ne bi dobili
ništa”, svjedoči.
Pola milijuna kuna kazni poslodavcima
Kako je za nadzor nad poštivanjem zakona nadležan
Državni inspektorat, na upit Hine istaknuli su da su u
prva četiri mjeseca inspektori rada i zaštite na
radu odradili u Hrvatskoj ukupno 4629 inspekcijskih
nadzora.
Ističu da među najčešće utvrđene nepravilnosti, spadaju
neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno
osiguranje, neizdavanje potvrde o ugovoru o radu, rad državljana
trećih zemalja bez dozvole za boravak i rad. Uz
sve druge sankcije koje su po svojim ovlastima izdali
poslodavcima, ukupno su u tim nadzorima naplatili oko pola
milijuna kuna kazni domaćim poslodavcima.
Inspekcijsko sito s krupnim rupicama
Dodaju da su samo u ožujku i travnju ove godine njihovi
inspektori pročešljali 54 tvrtke agregatora i u njima proveli 220
inspekcijskih nadzora, no nije poznato kolike su novčane kazne
izrečene tim tvrtkama, za koje, tvrdi Kiš, i
sama inspekcija ima “sito s izuzetno krupnim
rupicama”.
U praksi, Kiš kaže da se kažnjavaju uvijek iste stvari, ali rad
na crno, kakav se susreće u praksi, često prolazi ispod radara
inspekcije. Primjerice, kada radnik, prijavljen na dva sata
dnevno, mjesečno dobije tisuću eura.
“Tu zaradu nemoguće je napraviti radeći samo dva sata dnevno
dostave. A taj ostatak rada, je zapravo, neprijavljeni rad i to
se ne kažnjava”, kaže Kiš. Kako su se u javnosti mogle čuti
sindikalne prozivke na samu inspekciju da pojačaju nadzore,
na upit o ekipiranosti svojih redova,
Državni inspektorat priznao je da
mu nedostaje još trećina inspektora na terenu.
“Pravilnikom o unutarnjem redu Državnog inspektorata planirano je
148 inspektora rada u području radnih odnosa i 120 inspektora
rada u području zaštite na radu, a trenutna popunjenost je 73
odnosno 66 posto”, poručili su.
U građevini stranci često rade za
minimalac
Kada je riječ o sektoru graditeljstva, u kojemu je zaposlen
najveći broj stranaca, glavni tajnik Sindikata graditeljstva
Hrvatske Domagoj Ferdebar ističe da
tu već sada oko 40 posto ukupne radne snage čine strani
radnici. Njegov sindikat aktivno informira radnike o
njihovim pravima i obilazeći gradilišta dijele letke
prevedene na osam jezika o odredbama granskog kolektivnog
ugovora.
Prema iskustvu s terena, uz ogradu da uvjeti rada ovise o
pojedinom poslodavcu, kaže da je dio stranih radnika u
graditeljstvu prolazi bolje, a dio lošije. Uglavnom jednake plaće
kao domaći radnici imaju oni zaposleni u već postojećim firmama,
gdje postoje sindikati, i gdje su već otprije zaposleni domaći
radnici. S druge strane, raste broj građevinskih
tvrtki koje isključivo zapošljavaju strane radnike, koji
uglavnom radi do iscrpljenja za minimalnu ili neznatno veću
mjesečnu plaću.
“Ima situacija svježe otvorenih firmi koje isključivo
zapošljavaju strane radnike. Po prosjecima plaća, u tim firmama,
vidi se da one teže ka minimalcu, što se može zaključiti iz
pregleda njihovih financijskih izvještaja”, ističe Ferdebar.
Među češćim kršenjima radničkih prava, ističe da su strani
radnici vrlo malo upoznati s odredbama zaštite na radu i da mnogi
dolaze na gradilište, a da gradilišta nikad prije nisu
vidjeli. Unatoč svim problemima s kojima se suočavaju, Kiš
ističe kako sami strani radnici nerado govore o svojim
problemima i ne pristaju da s time izlaze u javnost. Boje se da
će ih prepoznati njihovi agregatori i da će ih se
skinuti s aplikacija, govori, dok drugi sindikalist ističe da je
unatoč aktivnom pristupu i dalje izuzetak da se strani
radnici uključuju u sindikate.
Nema integracije, izloženost diskriminaciji
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović
Einwalter poručuje kako se dio izazova, osim u
nadzoru poštivanja pravila od strane poslodavaca, itekako odnosi
na integraciju stranih radnika u društvo, koja je u potpunosti
zanemareno pitanje i nije obuhvaćena nijednom javnom
politikom.
Osim toga, upozorava da je za očekivati da je veliki dio stranih
radnika, koji je vidljivo drugačiji od većine
stanovništva, drugačije boje kože, izložen i
diskriminaciji.
“Naše istraživanje je pokazalo da svaka peta osoba u
Hrvatskoj misli da su boja kože i rasa među najraširenijim
osnovama diskriminacije. Pri tome, od 2009., otkako
smo središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, svake
godine najviše pritužbi vezanih za diskriminaciju dobivamo upravo
za onu na temelju rasnog ili etničkog podrijetla”, ističe.
“Kada uzmemo u obzir da je u pogledu svih osnova za
diskriminaciju istovremeno najviše pritužbi bilo upravo u
području rada i zapošljavanja, može se zaključiti da dolazi i do
diskriminacije stranih radnika temeljem rasnog ili etničkog
podrijetla na radu, a bojim se i drugim područjima života”, kaže
Šimonović Einwalter Hini.