Dan plave vrpce obilježit će se u subotu 27. svibnja u središtu Čakovca
Rak debelog crijeva jedan je od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u svijetu. No, ukoliko se na vrijeme otkrije izlječiv je u 90 posto slučajeva, stoga je važno poticati građane na odaziv Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Jedan od načina informiranja javnosti o važnosti brige o svom zdravlju te važnosti prevencije i ranog otkrivanju raka debelog crijeva, je obilježavanja Dana plave vrpce (Dana irisa) koji će se već tradicionalno održati i u Čakovcu u subotu 27. svibnja.
Upravo o temi raka debelog crijeva razgovarali smo s Renatom Kutnjak Kiš, dr.med., spec. epidemiolog, koordinatoricom Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva i raka dojke za Međimursku županiju te voditeljicom Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.
– Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
provodi se u Hrvatskoj i u Međimurskoj županiji od 2008. godine,
a namijenjen je zdravim osobama oba spola, u dobi od 50-74
godine, s uobičajenim rizikom za rak debelog crijeva. Pozive za
sudjelovanje i za testiranje na nevidljivu krv u stolici u
Međimurskoj županiji šalje Djelatnost za javno zdravstvo i
promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Međimurske
županije. Pozivi se šalju na kućne adrese ciljane populacije
svake dvije godine, prema unaprijed predviđenom kalendaru. Prvi
dio testiranje osobe provode same kod kuće, a drugi dio
testiranja se provodi u mikrobiološkom laboratoriju našega
Zavoda. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na kolonoskopiju
koja se obavlja u sklopu gastroenterološke poliklinike Županijske
bolnice Čakovec, pojasnila je dr. Kutnjak Kiš te dodala kako je
odaziv Programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Međimurju
od samog početka provedbe među najvišima u Hrvatskoj.
– U prethodnom, 4. krugu poziva, odaziv Programu je u Međimurskoj županiji iznosio 44% (u RH 33%), odaziv na test 32% (u RH 21%), dok se na kolonoskopiju odazvalo 96% osoba s pozitivnim testom. Iako je odaziv u Međimurskoj županiji među najvišima u Hrvatskoj, odazivom još uvijek ne možemo biti zadovoljni, jer se zadovoljavajućim odazivom smatra odaziv na test od 45%, a ukoliko želimo postići dugoročne ciljeve Nacionalnog programa, a to su smanjenje smrtnosti te otkrivanje bolesti u najranijim fazama, kada je i najuspješnije liječenje te dulje preživljenje oboljelih, potrebno je odaziv povećati na 65%, čemu i mi stremimo, rekla je dr. Kutnjak Kiš te naglasila da se zbog toga poduzimaju različite aktivnosti s ciljem povećanja odaziva na ovaj preventivni program.
OŽUJAK – MJESEC SVJESNOSTI O RAKU DEBELOG CRIJEVA
Brojne europske i svjetske organizacije već dugi niz godina posvećuju mjesec ožujak raku debelog crijeva jer se on ubraja među najčešće zloćudne tumore u svijetu, a i u Hrvatskoj je rak debelog crijeva najučestaliji tumor, gledajući oba spola zajedno, a ujedno je i drugi najčešći uzrok smrti od raka. Stoga je i u Hrvatskoj donesena odluka da se tijekom mjeseca ožujka intenziviraju različite aktivnosti s ciljem skretanja pozornosti šire javnosti na potrebu povećanja znanja o raku debelog crijeva te mogućnostima prevencije i ranog otkrivanja sudjelovanjem u Nacionalnom programu ranog otkrivanja ovog sijela raka.
– I naš se Zavod već dvije godine uključio u obilježavanje Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva. Prošle smo godine bili više fokusirani na edukaciju i razmjenu iskustava među zdravstvenim djelatnicima u našoj županiji, a ove smo se godine više okrenuli općoj javnosti te smo organizirali javnozdravstvenu akciju “Pošalji uzorak, spriječi rak!” te medijsku kampanju. Naime, za uspješnu provedbu ovoga Programa neophodan je maksimalni angažman i predanost svih zdravstvenih djelatnika uključenih u njegovu provedbu te odlična interdisciplinarna suradnja, ali i uključenost ostalih sektora društva, nevladinih udruga te populacije kojoj je program namijenjen, dodala je naša sugovornica.
U TIJEKU PETI CIKLUS POZIVA
Do sada su u Međimurskoj županiji obavljena četiri ciklusa pozivanja građana u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Peti ciklus je u tijeku te se planira završiti do ljeta ove godine.
– U sklopu ovoga, petog ciklusa, pozive smo uputili ženama i muškarcima rođenima od 1947. pa do 1971. godine. Prosječno se u Međimurju po jednome ciklusu pošalje oko 33.000 prvih poziva te oko 12.000–13.000 testova, a uzorke stolice vrati od 9.000–10.000 osoba. Do sada je u svih pet ciklusa obavljeno više od 1.700 kolonoskopija, a karcinom debelog crijeva je otkriven kod 121 osobe, a u više od 55% slučajeva se radilo o ranijim fazama bolesti (stadij O, I i II). Važno je još istaknuti da su tijekom kolonoskopija u više od 700 osoba odstranjeni polipi iz kojih mogu nastati karcinomi te se sudjelovanjem u programu utječe i na sprječavanje nastanka raka debelog crijeva, istaknula je dr. Kutnjak Kiš.
Iako je u Međimurskoj županiji odaziv Nacionalnom programu ranog
otkrivanja raka debelog crijeva među najvišima u Hrvatskoj, još
uvijek ima prostora za poboljšanje, odnosno povećanje
odaziva.
Stoga je važno sudjelovati u Programu ranog otkrivanja te redovito provoditi testiranje na skrivenu krv u stolici, naglasila je dr. Kutnjak Kiš te dodala da su najčešći razlozi zašto se ljudi ne odazivaju Programu nedovoljno poznavanje prirode bolesti i samog programa. Naime, u istraživanjima koja su provedena osobe navode da se nisu odazvale jer nemaju simptome, a upravo bi se kod njih trebalo provesti testiranje. Ukoliko se pojavi krv u stolici koju sami mogu zamijetiti, tada se obavezno moraju što prije javiti izabranom liječniku te u tom slučaju nije potrebno provesti testiranje.
NEZNANJE I STRAH GLAVNI RAZLOZI NEODAZIVA
– Drugi su razlozi neodaziva strah da se ne otkrije karcinom ili strah od kolonoskopije. Važno je istaknuti da pozitivan nalaz, tj. otkrivena je oku nevidljiva krv u stolici, ne znači da netko ima karcinom. Šansa da netko s pozitivnim testom u Programu ima karcinom iznosi oko 7%, ali to ovisi o dobi – kod starijih osoba je taj rizik veći, a kod mlađih osoba manji. U najvećem broju slučajeva kod pozitivnog nalaza radi se o polipima koji također mogu krvariti. Kao što sam već istaknula, do sada su u sklopu ovog programa u Međimurju u više od 700 osoba otkriveni i odstranjeni polipi, u 40-50% slučajeva kod osoba s pozitivnim testom, na taj način se utječe i na prevenciju raka debelog crijeva jer se odstranjivanjem polipa prevenira nastanak bolesti. U nekim slučajevima unutar polipa se nalazi karcinom i odstranjenjem tog polipa osoba je potpuno izliječena, nema potrebe niti za kirurškim liječenjem, kemoterapijom, zračenjem te je kvaliteta života u tih osoba potpuno sačuvana.
Veliki udio osoba se ne odaziva programu jer na to zaborave, ili su prezaposleni. Stoga smo od prošle godine uveli slanje podsjetnika osobama koje nisu vratile testove, a odaziv na taj podsjetnik je odličan. Neki ljudi navode da nisu zainteresirani za sudjelovanje u programu jer im to naprosto nije prioritet. No, osobe koje se odazovu programu i imaju pozitivan nalaz, ozbiljno shvate takvu situaciju te se u 96% slučajeva i odazovu na kolonoskopiju. Marija Prekupec, mag. sestrinstva koja radi u našem Zavodu i priprema osobe za odlazak na probirnu kolonoskopiju navodi da nakon dužeg razgovora većinu osoba uspije motivirati za odlazak na kolonoskopiju i povratne su informacije uglavnom pozitivne te strah od kolonoskopije ne bi trebao biti razlog neodaziva programu, naglasila je dr. Kutnjak Kiš.
SIMPTOMI RAKA DEBELOG CRIJEVA
– Važno je još jednom istaknuti da karcinom debelog crijeva nema karakterističnih simptoma u ranoj fazi bolesti, a simptomi se razlikuju ovisno o tome u kojem se dijelu crijeva nalazi karcinom. Ukoliko se nalazi na desnoj strani crijeva, tada se simptomi javljaju jako kasno i često je jedan od znakova anemija – slabokrvnost i dugotrajni umor. Kod tumora smještenih na lijevoj strani crijeva simptomi su: promjene u pražnjenju crijeva (zatvor ili proljev), osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva, promjena debljine stolice (stolica kao olovka), tragovi krvi u ili na stolici, bolovi u trbuhu uz nadutost, gubitak apetita, gubitak tjelesne mase, vidljivo krvarenje iz rektuma. Kod pojave krvi u stolici uvijek je važno javiti se liječniku te nije uputno takvo krvarenje uvijek prepisivati krvarenju iz hemoroidalnih vena, rekla je dr. Kutnjak Kiš te napomenula da se u slučaju pojave navedenih simptoma osoba svakako mora što prije javiti izabranom liječniku kako bi se utvrdio razlog takvih simptoma.
PROSJEČNO 60-AK MEĐIMURACA UMIRE OD RAKA DEBELOG CRIJEVA GODIŠNJE
– Rak debelog crijeva, gledajući oba spola zajedno, najčešći je maligni tumor, jer se godišnje u posljednje četiri godine u Međimurju registrira oko 100 novih slučajeva (u 56 muškaraca i 44 žene), što znači da svaki tjedan imamo 2 nova slučaja, dok prosječno 60-ak osoba umire od raka debelog crijeva godišnje u Međimurju (32 muškarca i 28 žena). Ukoliko gledamo odvojeno muški i ženski spol, tada je prema učestalosti rak debelog crijeva i kod muškaraca i kod žena na drugom mjestu (kod žena je na prvom mjestu učestalost od raka dojke, a kod muškaraca rak prostate).
Iako u apsolutnom broju i obolijeva i umire od raka debelog crijeva manje žena, prema smrtnosti rak debelog crijeva je u Međimurju na prvom mjestu kod žena (slijedi smrtnost od raka dojke te raka bronha i pluća), dok je kod muškaraca na drugom mjestu (na prvom mjestu je kod muškaraca smrtnost od raka bronha i pluća, a na trećem mjestu je smrtnost od raka želuca), otkrila nam je dr. Kutnjak Kiš te napomenula da je riječ o alarmantnim podacima zbog kojih je važno osvještavati, kako muškarce tako i žene, ali i dodala kako postoje uspješne metode prevencije i ranog otkrivanja bolesti.
RIZICI RAZVOJA RAKA DEBELOG CRIJEVA
Kao i kod većine bolesti rizici za razvoj ovog sijela raka dijele
se na promjenjive čimbenike te na rizike koje ne možemo
mijenjati. Promjenjivi čimbenici rizika su pretilost, tjelesna
neaktivnost, sjedilački način života, prehrana s niskim unosom
voća i povrća te cjelovitih žitarica te prehrana u kojoj
prevladava hrana s malo vlakana i s visokim udjelom masti ili
mesnih prerađevina, pušenje cigareta, konzumacija alkohola. Kod
promjenjivih čimbenika uvijek možemo izbjeći one rizike koji su
dokazano štetni.
U nepromjenjive čimbenike rizika ubrajamo dob (oko 90% oboljelih
je starije od 50 godina), spol, upalne bolesti crijeva (ulcerozni
kolitis i Chronova bolest), genetska predispozicija za razvoj
određenih bolesti – obiteljska polipoza crijeva, Lynch sindrom
(hereditarni nepolipozni rak debelog crijeva), više članova
obitelji oboljelo od raka debelog crijeva, osobito u najbližih
čl. obitelji i dr.
NJEGUJTE ZDRAVI STIL ŽIVOTA I ODAZOVITE SE NA PREGLEDE!
Za kraj razgovora dr. Kutnjak Kiš, koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva i raka dojke za Međimursku županiju, uputila je i nekoliko savjeta.
– Svakako bih pozvala svakog pojedinca da njeguje zdravi stil života (pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost, održavanje poželjne tjelesne težine, izbjegavanje alkohola, nepušenje, dovoljno spavanja, kontrola stresa), a važno je i preuzimanje aktivne uloge u brizi za svoje zdravlje – odlazak na preventivne preglede, nezanemarivanje simptoma i dr., jer tako u velikoj mjeri možemo spriječiti ne samo rak debelog crijeva, nego i brojne druge kronične nezarazne bolesti. Osim toga, pozivam muškarce i žene u dobi od 50-74 godine da se svakako odazovu programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva jer on doista spašava živote. U slučaju bilo kakvih pitanja i nejasnoća, mi vam stojimo na raspolaganju, možete nam se obratiti osobnim dolaskom u Djelatnost za javno zdravstvo i promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije ili nas možete nazvati na besplatni telefon 0800 200 080. Rado ćemo odgovoriti na sve vaše upite. Isto tako, uvijek se možete javiti nadležnim patronažnim sestrama i izabranim liječnicima, a uključite se i u rad Županijske lige protiv raka Čakovec.
Vjerujem da zajedno možemo utjecati na smanjenje broja oboljelih i umrlih osoba od raka debelog crijeva u Međimurju kao i na očuvanje kvalitete života oboljelih osoba. Ovom prilikom lijepo zahvaljujem mojih suradnicima iz Zavoda na predanom radu, kao i suradnicima iz kolonoskopske jedinice Županijske bolnice Čakovec, suradnicima Doma zdravlja Čakovec, Županijskoj ligi protiv raka Čakovec, medijima i svima drugima, poručila je dr. Kutnjak Kiš.