Nakon izložbe Miljančić je na pozornici izveo zvučno-glazbeni performans u suradnji s Goranom Končarom i Šimunom Matišićem
Otvorenjem izložbe “Materija zvuka”
Bojana Miljančića, čakovečkog
akademskog slikara i
multimedijalnog umjetnika, započeo je program
jubilarnog 50. Majskog muzičkog memorijala
“Josip Štolcer Slavenski”.
Okupljene uzvanike u Galeriji Centra za kulturu uvodno je
pozdravila dr.sc. Maja Žvorc, hist. art, dok je
o samom autoru i njegovim radovima govorila
Nevenka Šarčević,
mag.hist.art., ujedno i autorica predgovora kataloga.
Bojan Miljančić, akademski slikar i
multimedijalni umjetnik rođen je 1980. godine u Čakovcu.
Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2003.
god., u klasi Zlatka Kauzlarića – Atača, uz komentorstvo Marcela
Bačića.
Iste godine počinje se baviti pedagoškim radom i radi kao
profesor stručnih predmeta u području likovne
umjetnosti i dizajna. Osim slikarstvom, bavi se ilustracijom,
fotografijom, videoprodukcijom i glazbenom produkcijom u sklopu
multimedijalnog tonskog studija. Autor je glazbe nekoliko
kazališnih predstava, zvučnih instalacija i glazbe u
dokumentarnim i eksperimentalnim filmovima.
Izlagao je na samostalnim i brojnim skupnim izložbama. Dobitnik
je nekoliko nagrada i priznanja. Nastupao je na glazbenom
festivalu Dani Milka Kelemena 2017. godine, i brojnim sličnim
međunarodno priznatim manifestacijama.
Godine 2014. osniva multimedijalni projekt pod nazivom Eikonoise,
koji okuplja vrsne glazbenike i umjetnike iz različitih područja
kod nas i u inozemstvu. U svom radu i transmedijskom pristupu
stvaralaštvu, osim slikarstva i crteža, istražuje zvuk kao
umjetnički medij.
KONCERT ‘ZVUČNI KRAJOLICI J.Š. SLAVENSKOG’
U sklopu izložbe, nakon otvorenja, Miljančić je
na velikoj pozornici izveo zvučno-glazbeni
performans u suradnji s Goranom
Končarom, jednim od najistaknutijih hrvatskih
violinista, i Šimunom
Matišićem, nagrađivanim udaraljkašem i
aranžerom, pod nazivom “Zvučni
krajolici J. Š.
Slavenskog”.
Kompozicija je zamišljena kao kolažiranje različitih motiva i
elemenata, u obliku improvizacije i nastajanja djela na pozornici
i uživo pred publikom. Strukturom kratkih i prepoznatljivih
citata, nadahnutih samim stvaralaštvom Josipa Štolcera
Slavenskog, premještanjima motiva i tematike tehnikom
kolažiranja, improvizacijom, preobrazbom raznih dionica u
elektronski zvuk, namjera je ući u dublje slojeve Štolcerovih
kompozicija i samih partitura.