Danas, 25. travnja s početkom u 17 sati u Domu kulture, počela je svečana sjednica povodom 30. obljetnice Općine Selnica.
Od nadzočnih na sjednici bili su župan Međimurske
županije Matija Posavec, načelnik Općine
Selnica Ervin Vičević, predsjednik Općinskog
vijeća Nikola Hren, predsjednik stranke
reformista Radimir Čačić, gradonačelnik
Grada Mursko Središće i saborski sastupnik Dražen
Srpak te mnogi drugi.
Na samom početku, pred punim domom, himnu je
otpjevala Martina Sabljak.
Plaketu je osvojio Alen Kontrec, dok zahvalnice
su dobili Andreja Turk i Mladen Malekoci.
Svečanim govorom, obratio se i započeo je načelnik
Ervin Vičević:
– Ovdje su s nama prvi i drugi načelnik Općine Selnica. Malo je
vremena da bi opširnije govorio o tim vremenima, ali napominjem
činjenicu da je i onda Općina Selnica nekome smetala i da su
svakako htjeli da je ne bude. Gospodin Mezga svakako ostaje
upamćen kao prvi načelnik (tada i saborski zastupnik) koji je u
onim vremenima započeo razvoj općine, a posebno izdvajam
plinofikaciju kao najveći uspjeh. Gospodin Šardi bio je drugi
načelnik, a ono što ću izdvojiti svakako je izgradnja športske
dvorane uz osnovnu školu koja nam je uvijek mjesto okupljanja kod
velikih događanja. Nakon njih nastala je jedna letargija koja je
ostavila sudske sporove, ali danas nije mjesto ni vrijeme za
negativnosti. Reći ću da se znalo naći i nešto pozitivno u toj
letargiji.
Nastavio je načelnik Vičević.
– Sada napominjem da ću već sljedeće godine pokrenuti
projekt izrade monografije u kojem će dionici i činjenice biti
detaljno navedeni i opisani, ne samo od nastanka općine nego
i događanja od nastanka Republike Hrvatske. 2009. godine
ponovno je općina bila na tapetu kao općina koja će se ukinuti
(uz jednu donje međimursku općinu). I bila je pred propašću.
2013. godine preuzeo sam vođenje i neću govoriti o onome što se
učinilo jer se više manje sve zna, a istim tempom nastavljam i
dalje. Svakako ću ovdje izdvojiti gospodina Čačića koji je jedini
imao hrabrosti javno reći na svečanoj sjednici u Bukovcu 2019.
godine da nitko nije vjerovao u opstanak općine, ali došao je
Ervin i napravio nešto što nismo očekivali niti vjerovali da se
može spasiti. I uvijek je dostupan pa i danas i kad ga nazovem
isti trenutak se odazove i pruža pomoć. Bio je uz mene svo
vrijeme rješavanja van sudske nagodbe po pitanju izmjera sa GZ
Split.
– Nisam onaj koji će skupljati novac na računu jer novac
svakodnevno gubi vrijednost i mnoge se stvari ne bi napravile da
nisam riskirao, a što samim slijedom događaja znači da se ne bi
napravile nikad. Jedno je statistička inflacija, a drugo je ona
stvarna koja je daleko veća, a posebno je veća u graditeljskom
sektoru.
– I ne samo obnovili već i asfaltirali novih nekoliko stotina
metara, što nam je bio i još uvijek je veliki dio rashoda. Možemo
zaključiti da je projekt aglomeracije, u svakom slučaju, veliki
pomak u životnom standardu mještana i svakako stoljetna
investicija.
Pa kad sam već spomenuo ceste, već 5 godina čekamo najavljeni
drugi krug mjere 7.2. koji se odnosi na izgradnju cesta europskim
novcem. Imamo spreman projekt izgradnje nerazvrstane ceste u
duljini od 2,8 km. I, iako kažu “nada umire posljednja”, osobno
se sve manje nadam. Bivša ministrica Žalac začudila se kad smo
razgovarali koliko je projekata došlo na ondašnje natječaje i svi
projekti su bili nerazvrstane ceste
Koliko govorim o nužnosti daljnje decentralizacije to znaju svi
moji kolege, ali očito nikako da dođe do onih kojih treba. Imamo
dvije Hrvatske – kopnenu i morsku. Morska je ona koja ima 3 od 4
puta veće proračune od nas kopnenih. Uz to, jedan veliki prihod
je porez na promet nekretnina koji je kod nas mizeran, a kod njih
milijunski, pa negdje i u desecima milijuna kuna. Još uvijek mi
je lakše govoriti u kunama pa stoga tako i govorim.
Iz ovih deset godina svakako moram izdvojiti ipak jedan, donekle
uspjeh, a to je povećanje plinske rente. Riješilo se to u
vrijeme ministra Vrdoljaka nakon što sam mu objasnio problem i
koji je već nakon 7 dana donio odluku o povećanju rente s 5
na 10%. Tu ima još prostora za povećanje pošto nam je visina
rente najmanja u Europi. Pa kad smo kod rente, naglašavam da nam
je pljačka u INA-i nanijela veliku štetu jer smo tada rentu
dobivali u mizernim iznosima.
Nakon toga dogodio se bum samo jedan mjesec i tada se pojavilo u
medijima više njih spasioca i dobročinitelja s pitanjem kamo ćete
s tolikim novcem?! Interesantno, nisu pitali kada smo rentu imali
svega 30-ak tisuća mjesečno. Nažalost, mjerama Vlade za dobrobit
stanovništva RH, Vlada je ograničila cijenu, što je nama opet
rentu fiksiralo zadnjih mjeseci na jedan skroman iznos što će
svakako ostaviti trag u izvršenju proračuna ove godine.
A isto i nadalje sve do travnja sljedeće. S obzirom na sve,
smatram da bi i mi trebali dobiti neku subvenciju, pa evo vi
ovdje koji slušate, a koji možete to prenijeti dalje,
prenesite. Drugi način je ponovno povećanje rente i
podizanje stope koja pripada općini jer svakako bi općina trebala
imati najveći udio u raspodjeli, a moji zahtjevi o tome postoje
na ministarstvu.
Drugi problem koji sustavno naglašavam je prihod od cestarine.
Kako mi imamo 105 km nerazvrstanih cesta, logično i
zdravorazumski bi bilo da od cestarine i mi dobijemo dio, jer
vozila koja plaćaju cestarinu voze se i po ovim cestama. Bilo je
tu nekih razgovora i preko HZO ali pomaka nema.
Nadalje, 2018. godina ostat će mi u sjećanju po ministru Mariću i
jedinoj do sada pravoj poreznoj reformi koja je nažalost trajala
samo dvije godine. Nakon toga, 2020. godine, desila se ona
nesretna pandemija koronavirusa, da bi od 2021. godine također
poreznom reformom teret povrata poreza građanstvu pao, ni više ni
manje na lokalnu samoupravu, pa nam je iznos povrata povećan,
možemo reći, skoro duplo. xxxxxxxxx podaci koje je Goga
izlistala. Ovime do sada, smatram da sam naveo tri ključna
pitanja i rješenja s kojima se mogu povećati prihodi lokalne
samouprave.
– Moram kratko i o projektima. Govorilo se “izradite projekte”,
pa samo projekti, projekti, projekti, a nije baš sve tako bajno i
sjajno. Projekti su se sveli više-manje na zeleno i digitalno, a
moramo ipak sami sebi priznati da mi još za takvo nešto nismo
spremni. Nedavno sam bio u Šibeniku na konvenciji o pametnim
selima i od toga mi je samo ostala maloumna priča o pješačkim
stazama u selima.
– Pa ljudi moji je li to moguće?!. Na konvenciji je bila i
gospođa Petir koja je ipak razumno rekla mi ovdje pričamo o
stazama, a u selima nema još ni asfaltiranih cesta. Zadnjih
nekoliko godina Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva
i državne imovine i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU
sustavno raspisuje javne pozive za komunalnu infrastrukturu, ali
su iznosi koji se dodjeljuju premali, jer ono što je ne tako
davno koštalo 50 tisuća kuna sada košta 130 tisuća. Pa sve one
planove i strategije koje jedinice lokalne samouprave moraju
izraditi s vanjskim konzultantima i platiti, a koje oni izrađuju
po modelu “copy paste”. Tako mi u Selnici imamo “Podravsku ulicu”
ili slične nebuloze.
– Idem sad na problem koji je nastao oko izgradnje vatrogasnog
doma. Pokušavamo riješiti i tražimo načine i stvarno sam izgubio
sve živce na tome jer problem se zna, ali moram napomenuti i
jedan apsurd koji sam shvatio u razgovoru s kolegom Tomašekom.
Znači, razgovaram sa svima, raspitujem se što ako sve propadne i
tu imate jednu tragičnu situaciju.
Općina sada ni na koji način ne može podići krediti ili biti
jamac DVD-u Selnica, ali slušajte dobro dalje, ako bi, ne
daj Bože DVD došao u neodrživo stanje, tada općina preuzima
udrugu i naravno sve dugove, i onda bi se za to očito smjela
zadužiti. Pa ovi što pišu zakone stvarno bi trebali na
usavršavanje i spuštanje na realnost u kojoj živimo. U istom
problemu se našla i udruga MURID. Ovdje se svakako zahvaljujem
županu na brizi o projektu i samom DVD-u i organizaciji sastanka
s OTP bankom od koje očekujemo odgovor o mogućem kreditiranju.
Kratko bih rekao i o drugom problemu, a to je darovanje
nekretnina općini, odnosno dio igrališta NK Zebanec. Općina ima
manji suvlasnički dio i čekamo da RH svoj dio daruje općini kako
bi se mogli riješiti imovinsko pravni poslovi i kako bi općina
postala jedini vlasnik.
– Imamo projekt izgradnje dječjeg igrališta i teretane na
otvorenom koji je prihvaćen od strane LAG-a sa 330 tisuća kuna i
trenutno je na čekanju u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi jer
nisu riješeni imovinski odnosi. Do sada sam odradio oko
10-tak sastanaka unazad 7 godina i kako ide ona pjesma –
nismo se maknuli dalje od početka. Od slučaja da se zagube
dokumenti ili ih ne mogu naći, a mi imamo povratnice i dostavnice
da smo ih uredno dostavili, istaknuo je načelnik Vičević.