Emocionalna i socijalna nezrelost, nedozrelost pažnje i koncentracije te poteškoće s govorom najčešći su razlozi odgode upisa djeteta u prvi razred osnovne škole
Djelatnost školske i adolescentne medicine u obliku preventivne zdravstvene zaštite školske djece, mladih i studenata pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije osnovana je 1998. godine. Od te godine svaka osnovna i srednja škola te fakultet u RH imaju svog školskog liječnika i školsku sestru koji obavljaju preventivne i specifične mjere zdravstvene zaštite školske djece i mladih. Prije 1998. postojala je tzv. integrirana školska medicina koja se bavila preventivnim aktivnostima i liječenjem školske djece. Tada su, uglavnom, školski timovi bili dostupni u gradskim sredinama i zbog velike potrebe za kurativom često je ovaj preventivni dio bio nedostatan.
SVEOBUHVATNI SISTEMATSKI PREGLEDI
Glavninu posla školskih timova čine sveobuhvatni sistematski pregledi. Obavljaju se prije upisa u osnovnu školu, u 5. i 8. razredu osnovne škole, kod učenika 1. razreda srednjih škola i kod studenata 1. godine fakulteta.
Tijekom školovanja rade se probiri na bolesti i stanja koja se češće javljaju u određenoj razvojnoj dobi. Tako se svim učenicima trećih razreda radi probir na vidnu oštrinu i pregled vida na boje, učenicima 6. razreda probir na bolesti kralježnice, učenicima 7. razreda probir na oštećenje sluha audiometrom. S obzirom na to da je u Europi, pa tako i u našoj zemlji, primijećen porast mentalnih poremećaja kod djece i mladih, zadnjih par godina uveden je probir na mentalno zdravlje, koji se obavlja standardiziranim YP CORE upitnikom pri sistematskim pregledima u 8. razredu, 1. razredu srednje škole i na prvoj godini studija.
Naravno, u slučaju rezultata na upitniku koji sugerira da učenik ima teškoće u tom području, nakon kliničke procjene školskog liječnika, takav učenik naručuje se na razgovor kod školskog liječnika ili po potrebi upućuje dalje u obradu i liječenje kod psihologa ili dječjeg psihijatra. Također se obavljaju tzv. namjenski pregledi koji obuhvaćaju preglede za prilagodbu programa tjelesne i zdravstvene kulture kod učenika s bolestima i ozljedama, zatim pregledi za sportske aktivnosti i školska natjecanja, smještaj u dom, upis na fakultet, za profesionalnu orijentaciju.
ZDRAVSTVENI ODGOJ I SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I MLADEŽ
Specifični dijelovi programa preventivne zdravstvene zaštite učenika, kojima se posvećuje osobita pozornost su zdravstveni odgoj i savjetovališni rad. Zdravstveni odgoj provode sestre i liječnici, a predavanja i radionice se održavaju učenicima, studentima, roditeljima i po potrebi učiteljskim vijećima. Savjetovališta za djecu i mladež u kojima djeca, roditelji i učitelji mogu zatražiti pomoć pri rješavanju najčešćih problema vezanih uz odrastanje te fizičko i mentalno zdravlje djece, organizirana su kao poseban oblik rada. Problemi zbog kojih se učenici i roditelji najčešće javljaju u savjetovalište su problemi mentalnog zdravlja, problemi prehrane (pretilost i poremećaji prehrane), kronične bolesti, problemi učenja, reproduktivnog zdravlja i rizičnog ponašanja djece i mladih.
UTVRĐIVANJE PSIHOFIZIČKE SPOSOBNOSTI I OBLIKA ŠKOLOVANJA
Utvrđivanje psihofizičke sposobnosti i primjerenog oblika školovanja za učenike s teškoćama u razvoju koji liječnici školske medicine obavljaju u povjerenstvima u kojima sudjeluju stručnjaci raznih profila (psiholozi, pedagozi, logopedi, edukacijski rehabilitatori, učitelji, socijalni pedagozi) čini značajan dio rada školske medicine i specifičan je za školsku medicinu. Za školsku su populaciju liječnici u službama školske medicine jedini cjepitelji. Iako je učestalost cijepljenja u školskoj dobi značajno smanjena, u odnosu na dvadesetak godina ranije, još uvijek čini značajan dio rada.
Sve nabrojene aktivnosti u Međimurju obavljaju 4 tima školske medicine; specijalistI školske i adolescentne medicine, dr. Diana Uvodić-Đurić, dr. Marija Ivanović, dr. Martina Majhen Prijol i dr. Zrinka Zvornik Legen, dok se dr. Tea Pergar Bakač nalazi na specijalističkom usavršavanju. Važan dio tima su medicinske sestre i tehničar, svi prvostupnici sestrinstva: sr. Slađana Mumlek Kornet, sr. Aleksandra Biškup, sr. Mateja Biškup, tech. Nikola Barat i sr. Maja Slaviček.
RODITELJI KAO VAŽNA KARIKA U SURADNJI
U prvi razred osnovne škole u školsku godinu 2023./24. upisuju se
djeca rođena od 1. travnja 2016. godine do 31. ožujka 2017.
godine. Liječnički pregledi se obavljaju u ambulantama školske
medicine od početka ožujka do sredine lipnja. Osim detaljnog
kliničkog pregleda liječnički pregled obuhvaća i procjenu razvoja
percepcije, psihičkog te motoričkog razvoja, procjenu razvoja
govora te emocionalne i socijalne zrelosti. Također se obavlja
docjepljivanje djeteta prema Programu obveznog cijepljenja u
RH.
TREBA LI MOJEM DJETETU PRIJEVREMENI UPIS ILI ODGODA?
Voditeljica Djelatnosti dr. Zvornik Legen dodaje kako postoji mogućnost i prijevremenog upisa djece u prvi razred osnovne škole.
– Ove godine se, na zahtjev roditelja, iznimno mogu upisati djeca rođena od 1. travnja do 31. prosinca 2017. godine koja će 6 godina života navršiti do 31. prosinca 2023. godina. Roditelj mora podnijeti zahtjev Uredu za prosvjetu uz priložen nalaz psihologa na kojem se navodi da je dijete dozrelo za školovanje. Nakon toga Ured stavlja takvo dijete na popis djece za pregled prije upisa u školu. Iako postoji ta mogućnost, mi je, u pravilu, ne preporučujemo. Dijete može stvarno biti napredno u znanju i svojim sposobnostima, ali jako je važna, već više puta naglašavana, emocionalna i socijalna zrelost. Treba djeci dozvoliti dovoljno vremena za bezbrižnu igru i sazrijevanje, poručila je.
Polazak u prvi razred osnovne škole jedan je od najvažnijih ili čak prijelomnih trenutaka u životu svakog djeteta. Ovaj uzbudljiv trenutak za neke je praćen oduševljenjem, a neke strahom jer mu prethodi bezbrižni predškolski život koji pred dijete ne postavlja velike zahtjeve. No, za uspješnost prvašića u školi od velikog je značenja zrelost djeteta za polazak u školu. Većina djece bez većih problema prolazi procjenu i testiranje za školu i upisuje se u prvi razred.
– Važan element koji se procjenjuje je kognitivna zrelost, odnosno znanja i vještine koje su potrebne za uspješan početak školovanja. U kognitivnu spremnost spada i govor. Do pete godine dijete bi sve glasove trebalo ispravno izgovarati, koristiti rečenice i znati verbalizirati ono što želi. Emocionalna i socijalna zrelost su vrlo važni elementi djetetove spremnosti za školovanje. Ima li dijete motivaciju za učenje? Jesu li pažnja i koncentracija primjerene djetetovoj dobi? Mogu reći da su najčešći razlozi za odgodu emocionalna i socijalna nezrelost, nedozrelost pažnje i koncentracije, poteškoće s govorom. Ta djeca nemaju teškoće u razvoju, ali im treba još vremena za sazrijevanje da bi dočekali optimalan trenutak za početak školovanja. Zrelost djeteta za školu omogućuje dobru prilagodbu djeteta na školu, djeluje na kvalitetu djetetovog života, osjećaj zadovoljstva i uspješnosti te na motivaciju za učenje, dodala je naša sugovornica.
OD OVE SE GODINE BUDUĆIM PRVAŠIĆIMA ODREĐUJE I KOLESTEROL U KRVI
Razvoj tehnologije unatrag 20 godina promijenio je način života ljudi te nam pored pozitivnih donio i negativne aspekte utjecaja po ljudski život.
– Naravno da je to utjecalo na djecu, njihovo odrastanje i sazrijevanje te razvoj određenih sposobnosti. Prije 20 godina sva su djeca prije pregleda za upis, osim probira na slabokrvnost i proteinuriju, odnosno prisustvo viška proteina u urinu, trebala napraviti i pregled na dječje gliste. S obzirom na to da se tijekom godina smanjila učestalost enterobijaze među djecom, ukinut je probir na dječje gliste. S druge strane, od ove godine, na nacionalnoj razini, uveden je probir na porodičnu hiperkolesterolemiju (PH), kod koje se kod sve djece dozrele za upis prije sistematskog pregleda za školu određuje kolesterol iz krvi. PH je najčešći nasljedni poremećaj metabolizma lipida koji obilježavaju izrazito visoke koncentracije glavnih prenosioca kolesterola krvlju – lipoproteina niske gustoće (LDL) zajedno s visokim vrijednostima ukupnog kolesterola.
To u osoba s PH u pravilu dovodi do ranog nastanka kardiovaskularnih bolesti, kao što su infarkt miokarda, koronarna bolest srca i ishemijska kardiopatija te ishemijski moždani udar, pa i do preuranjene smrti. Budući da se radi o prirođenoj bolesti koncentracija LDL-kolesterola u krvi tih bolesnika povećana je od djetinjstva. Oboljeli od PH su u 20 puta većem riziku od spomenutih kardiovaskularnih bolesti nego ostatak populacije. Čak svaki četvrti bolesnik kojem bolest nije prepoznata niti adekvatno liječena umire od nekog koronarnog događaja prije 50. godine života. Svi bolesnici koji imaju PH po definiciji spadaju u osobe visokog i vrlo visokog kardiovaskularnog rizika, otkrila nam je dr. Zvornik Legen.
Ranim otkrivanjem bolest se može liječiti te time spriječiti razvoj ateroskleroze, a posljedično pobol i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Na taj način mogu se otkriti članovi obitelji, roditelji, braća i sestre djece s PH, koji imaju isti poremećaj te na njih preventivno djelovati.
DANAŠNJI PREDŠKOLCI IMAJU SVE ČEŠĆE TEŠKOĆE S MOTORIKOM I KOORDINACIJOM
Broj djece za upis u školu tijekom protekla dva desetljeća se smanjio, no ne toliko kao u drugim županijama. Početkom ovog stoljeća govorilo se o brojci od 1.400 do 1.500 djece, dok se posljednjih godina u prve razrede upisuje oko 1.100 do 1.200 djece, ovisno o generaciji.
Nadalje, i razvoj tehnologije promijenio je način života ljudi, ubrzao protok informacija, utjecao pozitivno, ali i negativno na ljudski život.
– Naravno da je to utjecalo na djecu, njihovo odrastanje i sazrijevanje. Djeca se jesu promijenila. Rastu uz tehnologiju koja je bila nezamisliva njihovim roditeljima u vrijeme njihovog odrastanja. Djeca od najranije dobi imaju pristup računalima i pametnim telefonima. Ukoliko je taj pristup nadziran, što se tiče sadržaja, i vremenski ograničen, onda pristup kompjuterima može imati pozitivan utjecaj na razvoj djece. Međutim, nekritično i prekomjerno korištenje može imati negativan utjecaj na njihovo psihosocijalno zdravlje. Slabije vještine socijalne komunikacije, nedostatak tjelesne aktivnosti, druženja, strpljivosti, ustrajnosti i usredotočenosti na jedan zadatak, nedostatak samokritičnosti i odgovornosti, povećanje agresivnosti i vršnjačkog nasilja, narušavanje privatnosti, rizici izloženosti pornografiji i pedofiliji nedostatci su koje potvrđuje veliki broj istraživanja, saznali smo od dr. Zvornik Legen.
– Današnji predškolci imaju češće teškoće s motorikom i koordinacijom, češće su nespretna, jer upravo im to nedostaje u predškolskoj i školskoj dobi. Djeca su se prije više igrala u dvorištima, prirodi, s vršnjacima, penjala po drveću, igrala se igara koje potiču razvoj motorike, ali i vještine socijalizacije među vršnjacima, dodala je.
‘EPIDEMIJA KRATKOVIDNOSTI’
– Kratkovidnost ili miopija najčešća je refrakcijska pogreška oka, a “epidemija kratkovidnosti” tema je o kojoj se dosta piše posljednjih godina jer je uočen sve veći broj kratkovidnih osoba u svijetu. Kratkovidne osobe dobro vide čitati i pisati “na blizinu”, ali udaljene predmete vide zamućeno i nejasno. Smatra se da bi do 2050. godine pola svjetskog stanovništva moglo biti kratkovidno. Gotovo tri puta je češća kratkovidnost kod djece koje žive u gradovima, u odnosu na djecu sa sela, što se povezuje s većim brojem sati provedenih pred računalom i manjim brojem sati provedenih na suncu. Rašireno je mišljenje da dioptrija raste zbog rada na računalu, puno čitanja te gledanja u ekran mobitela.
To je još jedan od razloga zbog kojeg se smatra da se djeci treba ograničiti vrijeme provedeno na mobitelu ili računalu. S druge strane, boravak na otvorenom “odmara” oči. Studije su pokazale da je veća razina vitamina D kod djece u obrnutoj korelaciji s kratkovidnosti. Vitamin D naša koža proizvodi ponajprije pod utjecajem sunčevih zraka pa se on često i naziva sunčevim vitaminom. Dokazano je da boravak na dnevnom svjetlu potiče i lučenje dopamina koji usporava rast oka, a time i rast dioptrije. To objašnjava zašto su djeca koja više borave vani rjeđe kratkovidna, pripomenula je.
UPIS DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Svake godine pri pregledima za upis djece u školu postoji određeni broj djece koji ima manje ili veće teškoće u razvoju. Djeca s većim teškoćama, kao što su autizam, Down sindrom, cerebralna paraliza, teža oštećenja vida ili sluha, uglavnom su već dijagnostički obrađena i uključena u habilitacijske postupke multidisciplinarnih timova u udrugama i određenim institucijama u Međimurju.
– Srećom, u našoj županiji ima puno mjesta gdje rade takvi timovi koji od najranije dobi pružaju adekvatnu pomoć i podršku djeci s teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima. Mogu nabrojiti samo neke: MURID, Udruga Pogled, Angerona… Velik je to pomak za djecu s teškoćama jer se od najranije dobi adekvatno potiče njihov razvoj te su spremniji za školovanje. Često se takva djeca integriraju u redovne osnovne škole te školuju uz primjerene oblike školovanja uz podršku osobnih pomoćnika. Na žalost, u redovnim osnovnim školama još uvijek nije zaposlen dovoljan broj stručnjaka, kao što su psiholozi, defektolozi, edukacijski rehabilitatori ili logopedi, koji bi mogli davati maksimalnu stručnu podršku djeci s teškoćama u razvoju, tako da je za mnoge najbolja opcija školovanje u odgojno obrazovnoj ustanovi za djecu s većim teškoćama u razvoju, odnosno u Centru za odgoj i obrazovanje Čakovec, koji ima stručnjake svih profila koji znaju raditi s djecom koja imaju veće teškoće u razvoju i gdje takva djeca najviše napreduju, rekla dr. Zvornik Legen.
– Djeca s blažim teškoćama, kao što su teškoće govorno-jezičnog razvoja, djeca s poremećajem pažnje i koncentracije uz hiperaktivnost također su u najvećem broju detektirani u predškolskom periodu, no ponekad ih se otkrije na samom pregledu za upis u prvi razred. Tada djecu upućujemo na specijalističke preglede kod stručnjaka za određeni poremećaj koji pristupaju dijagnostici i tretmanu poremećaja, dodala je.
– Kod djece s teškoćama u razvoju najčešće se predlaže odgoda upisa na godinu dana da bi se što bolje razvile vještine i znanja potrebna za početak školovanja te da bi dijete imalo što bolju startnu poziciju te što spremnije krenulo u proces obrazovanja. Odgoda za upis u osnovnu školu može se odobriti samo jedanput i to za jednu školsku godinu. Ako dijete ima višestruke teškoće ili mu je zdravlje teško narušeno može, na zahtjev roditelja, biti privremeno oslobođeno od upisa u prvi razred. Privremeno oslobađanje može biti na jednu ili na više godina. Roditelj treba podnijeti zahtjev Stručnom povjerenstvu Ureda za prosvjetu, uz priloženu medicinsku dokumentaciju o zdravstvenom i razvojnom stanju djeteta te nalaz, odnosno mišljenje jedinstvenog tijela vještačenja. Moram naglasiti da je to vrlo rijetko jer većina se djece uz primjereni oblik školovanja uključuje u obrazovanje, pripomenula je voditeljica Djelatnosti školske i adolescentske medicine.
Kako dalje napominje dr. Zvornik Legen i nakon upisa u školu prate se sva djeca, a posebno djeca kod koje se utvrde neke teškoće koje mogu ometati njihov uspjeh i dobru prilagodbu na školu. Po potrebi se, najranije nakon godinu dana, ponovno može provesti procjena psihofizičkih sposobnosti djeteta, putem Stručnog povjerenstva škole, te prema rezultatima promijeniti oblik školovanja koji će najbolje odgovarati samom učeniku. Pritom naglašava važnu ulogu učitelja koji najbolje procjenjuje prilagodbu djeteta na školu jer upravo je učitelj taj koji prati svakodnevni napredak učenika i uočava eventualne teškoće, te sugerira stručnom timu škole, koje onda po potrebi pokreće postupak ponovne procjene.
NA KRAJU PREGLEDA – INJEKCIJA
Na kraju pregleda za upis u školu slijedi cijepljenje. Djeca se cijepe protiv ospica, rubeole i zaušnjaka. Neki roditelji objasne svojoj djeci cijeli tijek pregleda, no ima i onih koji taj zadnji dio, upravo o cijepljenju, prešute.
– Moje je mišljenje da je najbolje s djetetom razgovarati prije pregleda za upis i objasniti da će biti cijepljeno, da će ga to malo zaboljeti, ali da traje kratko i da nije strašno. Preporučam roditeljima da budu iskreni s djecom, jer jedino će tako dijete uvijek vjerovati roditeljima. Postoje, međutim, djeca koja se panično boje cijepljenja tako da njihov strah otežava ili potpuno onemogućava pregled i suradnju djeteta tijekom testiranja. U tom slučaju dogovorimo se da ćemo dijete ovaj put samo pregledati, a da će ih roditelji drugi put dovesti na cijepljenje. Naravno da se cijepljenje odgađa svaki puta kada pri pregledu utvrdimo da dijete nije zdravo, podijelila je s nama dr. Zvornik Legen.
I za kraj, dr. Zvornik Legen s nama je podijelila pismo velikog državnika koje je napisao učitelju svog djeteta, a koje bi isto tako moglo biti upućeno svim roditeljima.
PISMO ŠTO GA JE VELIKI AMERIČKI DRŽAVNIK NAPISAO UČITELJU SVOG PRVOŠKOLCA
Danas moj mali sin kreće u školu i sve će mu ondje neko vrijeme biti strano i novo i zato bih volio da budete nježni prema njemu. Naučite ga da je u školi mnogo časnije griješiti nego varati, neka zna časno gubiti i uživati u pobjedi. Naučite ga da bude obazriv s obazrivima, a nepopustljiv s grubima. Naučite ga odmah da je najlakše nadvladati nasilnike. Odvratite ga od zavisti, ako možete, i naučite ga tajni spokojnog osmijeha. Želio bih da se može nasmijati kada je tužan, naučite ga da suze nisu sramota, da slava može biti i u porazu, a očaj u uspjehu. Naučite ga da se ne obazire na cinike.
Naučite ga, ako možete, čudesnosti knjiga, ali dajte mu, također, vremena da duboko razmišlja o vječnoj zagonetki ptica na nebu, pčela na suncu i cvijeću na zelenom brežuljku. Naučite ga da vjeruje vlastitoj ideji, čak i ako mu svi kažu da su one pogrešne. Pokušajte mom sinu dati snagu da ne slijedi gomilu kada svi to čine. Naučite ga da svakoga sasluša, ali naučite ga da probere sve što čuje i zadrži samo ono dobro što prođe kroz sito istine.
Naučite ga da proda svoje talente i mozak najboljem ponuđaču, ali da nikada ne izvjesi cijenu na svoje srce i dušu. Neka ima hrabrosti biti nestrpljiv i neka ima strpljenja biti hrabar. Naučite ga da uvijek ima uzvišenu vjeru u sebe, jer tada će uvijek imati uzvišenu vjeru u čovječanstvo i Boga. (Abraham Lincoln)