Izmjene Zakona o strancima omogućit će državljanima trećih zemalja da nakon godine dana rada u Hrvatskoj promijene poslodavca u zanimanju za koje im je izdana dozvola za boravak i rad, bez ishođenja nove dozvole
Nedostatak radne snage gorući je problem hrvatskog gospodarstva
koji postaje i kronični problem, posebno u građevinarstvu i
turizmu, iako je rast potražnje za stranim radnicima prisutan u
svim sektorima, rečeno je na okruglom stolu “Zapošljavanje
stranih radnika – uvjeti, procedure i novosti”, koji se u
organizaciji HGK – Komore Zagreb održao u Hrvatskoj gospodarskoj
komori.
“U našim redovitim kontaktima s tvrtkama članicama poslodavci
nestašicu radnika sve češće ističu kao jedan od ključnih izazova
za njihovo redovito poslovanje. Kako su kretanja na tržištu rada
jedno od strateških područje koje prati HGK, tako je i ova tema i
suradnja s nadležnim tijelima u svrhu informiranja članica i
zastupanja vaših interesa i potreba u fokusu našeg djelovanja”,
kazao je uvodno Josip Zaher, predsjednik HGK-Komore Zagreb
Prošle je godine u Hrvatskoj izdano rekordnih 124.121 produljenja
dozvola i novih dozvola i boravka i rada državljana trećih
zemalja, što predstavlja porast od 51,5 posto u odnosu na 2021.
godinu. Prema procjenama, ove godine će se izdati oko 180.000
produljenih i novih dozvola, prenosi HGK.
Najviše je dozvola izdano za graditeljstvo – 53.772, a potom po
broju izdanih radnih dozvola slijede turizam (32.306), industrija
(16.932), promet (7.336), poljoprivreda (2.957) te je za ostale
djelatnosti izdano ukupno 10.818 radnih dozvola.
Najveći broj dozvola u 2022. izdan je državljanima BiH (36.769),
Srbije (19.127), Nepala (12.222), Sjeverne Makedonije (10.050) i
Kosova (8.979). Zakonska rješenja su liberalizirana uvođenjem
modela testa tržišta rada u odnosu na raniji kvotni sustav, a
postoje i brojne iznimke. U pripremi su i nove izmjene Zakona o
strancima s ciljem daljnjeg ubrzanja i pojednostavljenja
postojećih procedura.
Prema prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova, koji je
prezentirao državni tajnik u MUP-u Žarko Katić, predlaže se
produženje važenja cjelogodišnjih dozvola za boravak i rad s
jedne na tri godine te produženje važenja dozvole za boravak i
rad za sezonske radnike u poljoprivredi i šumarstvu te turizmu i
ugostiteljstvu sa sadašnjih 6 na maksimalnih 9 mjeseci.
Novost je i da državljani trećih zemalja koji nakon godine dana
žele promijeniti poslodavca u istom zanimanju, za koje je izdana
dozvola za boravka i rad, neće morati ishoditi novu dozvolu za
boravak i rad. U ovom slučaju bi novi poslodavci bili u obvezi
tražiti pozitivno mišljenje HZZ-a bez obveze mijenjanja dozvole.
Između ostalog, izmjene zakona, koje bi trebale zaživjeti krajem
ove godine, predviđaju i produženje EU plave karte s 2 na 4
godine, a novost je da će se moći izdati i osobama koje nemaju
isključivo diplomu kao dokaz kvalifikacije u visokom obrazovanju
već imaju stručne vještine visoke razine, što je sukladno
Direktivi EU.
Također, propisana je obveza vrednovanja vještina za IT zanimanja
te će se u suradnji sa socijalnim partnerima dogovoriti visina
primanja, s time da prag plaće mora biti od najmanje 1,0 do
najviše 1,6 puta bruto godišnje plaće (sada je najmanje 1,5).
Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga
sustava, obitelji i socijalne politike, istaknuo je da je za
daljnji razvoj gospodarstva RH potrebno omogućiti kvalitetne i
odgovarajuće radnike s domaćeg tržišta rada, uz fleksibilan i
učinkovit sustav uvoza radne snage u deficitarnim zanimanjima.
“Nužno je osigurati da strani radnici budu kvalificirani za
poslove u zanimanju za koje je im izdana dozvola za boravak i
rad, uz nastojanje zapošljavanja visokospecijaliziranih radnika”,
kazao je Vidiš dodajući da je cilj i spriječiti zloupotrebe
postojećeg modela zapošljavanja stranaca navodeći da će kazne za
prekršitelje biti i do šest medijalnih plaća.
Dragutin Kamenski, prokurist Kamgrada, istaknuo je da
zapošljavanje stranih radnika značajno povećava troškove
poslovanja. Kako je u okruženju teško pronaći radnike
građevinskih zanimanja, od 2017. godine ova velika domaća tvrtka
preko agencija radnu snagu pronalazi u dalekim zemljama.
Jezična barijera je veliki problem, kazao je Kamenski navodeći da
će još veći izazov biti zapošljavati strance kao tehnički kadar
jer za zadovoljenje regulative i polaganje stručnih ispita treba
i do tri godine.
Sudjelovanjem na okruglom stolu svoja pozitivna iskustva
zapošljavanja stranih radnika podijelila je Josipa Jutt
Ferlan, direktorica tvrtke Zagreb City Hotels. U procesu
zapošljavanja radnika iz trećih zemalja, tvrtka najviše
zapošljava Filipince, mišljenja je da je najvažnije napraviti
kvalitetnu selekciju, koja u ovoj tvrtki uključuje provjeru
engleskog jezika, provjeru znanja i stečena iskustva, kao i
nekoliko online intervjua.