U rijeci Dravi obitavaju čak 74 vrste riba, i po tome je najbogatija rijeka u Hrvatskoj.
Prva istraživanja u Varaždinskoj županiji provedena su još prije
150 godina, no o ribama se još uvijek malo zna, no to bi mogla
promijeniti knjiga “Ribe rijeke Drave” koja je
predstavljena u palači Herzer u Varaždinu u sklopu “Srijede u
Muzeju”.
Publikaciju je izdala Javna ustanova Priroda Varaždinske
županije, a nastala je kao rezultat istraživanja provedenog 2021.
godine na devet lokacija na starom toku rijeke Drave i kanalima
uz dravske akumulacije u Varaždinskoj županiji. Riječ je o šestoj
publikaciji u nakladi JU Priroda, a jednoj od čak tri izdanih
prošle godine i financiranih u okviru EU projekta Riverside, na
kojem su bili jedan od partnera.
– Provođenjem istraživanja pokušavamo prikupiti relevantne
podatke o pojedinim vrstama i pratiti njihovo stanje jer poznato
je da se djelovanjem čovjeka na prirodna staništa mijenjaju
populacije i raznolikost vrsta. Stoga je cilj ove publikacije
pridonijeti boljem poznavanju dravske faune riba, kao i
osvijestiti važnost njihove zaštite i očuvanja. U publikaciji je
predstavljeno 45 vrsta riba, s naglaskom na one najugroženije.
Moram reći da nam zapravo nije poznata nijedna slična publikacija
koja je tako detaljno opisala faunu riba rijeke Drave, čime se
posebno ponosimo – istaknula je Sanja
Kopjar, ravnateljica JU Priroda Varaždinske županije.
Muzej ima vlastiti Prirodoslovni odjel, koji vodi kustos dr.
sc. Mišel Jelić, koji je i predstavio
knjigu kao jedan od autora tekstova i fotografija, a sudjelovao
je i u istraživanju.
– Od ukupno 137 vrsta slatkovodnih riba u Hrvatskoj, u rijeci
Dravi živi više od polovine tih vrsta, među kojima i pet
endemskih vrsta dunavskog slijeva: mladica, plotica, balonijev
balavac, prugasti balavac i mali vretenac. Kada smo pisali ovu
knjigu, raspolagali smo podatkom o 72 vrste, no naknadno smo
otkrili dvije nove. Sa svakim istraživanjem broj vrsta se
povećava, otkrivamo nove ili utvrđujemo da se invazivne vrste
proširuju, što nije dobro, ali je realnost. Na pojedinim
dijelovima Drave nekih vrsta više nema zbog gradnje akumulacija,
koje su drastično promijenile staništa, ali su se pojavile nove
vrste kojih prije nije bilo – rekao je dr. sc. Jelić.
Napomenuo je da je prije stotinjak godina Drava više bila poput
divlje alpske rijeke. – Tada, primjerice, šarana baš i nije bilo,
nego je to bila dominantno zona mrene, koje ima i danas, ali ne u
tolikom broju. Prilično brojna vrsta je podust, koja je jako
zanimljiva jer je bila glavna hrana mladici, koje je danas
praktično nestala na ovom području – naveo je Jelić.
Prva istraživanja ribljih vrsta na varaždinskom i širem području
napravili su krajem 19. stoljeća dr. sc. Adolf Eugen
Jurinac, biolog i ravnatelj gimnazije u Varaždinu, jedan od prvih
doktora zoologije u Hrvatskoj, te Đuro
Šebišanović, profesor u varaždinskoj gimnaziji.
– Zahvaljujući njima imamo popise vrsta koje su ovdje živjela
prije otprilike 150 godina, tako da možemo raditi usporedbe. No,
nakon njih nije bilo puno istraživanja, tako da imamo oskudne
podatke, pa ne znamo utjecaj klimatskih promjena na zajednice
riba, odnosno utjecaj invazivnih vrsta riba i beskralježnjaka.
Pred nama je svakako još puno istraživanja – rekao je dr. sc.
Jelić.