U sklopu Trećeg festivala knjige u Matici hrvatskoj, održanog u Zagrebu od 6. do 9. lipnja, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu ove je subote predstavio prošlogodišnji zbornik o štovanju sv. Jeronima u Štrigovi, „Sanctus Hieronymus Stridone parva natus“
Pred okupljenom publikom, koja je predstavljanje primila veoma pozitivno te u nekoliko navrata izlagače prekinula spontanim pljeskom, o zborniku su govorili urednici i autori na njegovim stranicama objavljenih priloga Zoran Turk i Maja Žvorc.
Odgovarajući na neizbježno prvo pitanje o pripadnosti sv. Jeronima, Zoran Turk naglasio je kako, zbog nedostatka detaljnijih povijesnih izvora, pravi položaj svečeva rodnog Stridona najvjerojatnije nikad nećemo znati sa sigurnošću.
Ipak, budući da se u Hrvatskoj nekoliko mjesta – među kojima Štrigova ima najprominentniju ulogu, što dokazuju stoljećima staro proštenište, kao i niz geografskih karata iz srednjega i novog vijeka s posebnim naznakama – diči tradicijom da su upravo ona Stridon, sv. Jeronim ne bi nas smio razdvajati, već upravo spajati.
Naime, naglasio je Turk, priča o sv. Jeronimu u kontekstu hrvatskog turizma i promoviranja naše kulturne i duhovne baštine ima golem potencijal, kao što je slučaj i s nizom drugih projekata, temeljenih na dugo vremena zapostavljanim humanističkim znanostima, koji danas dokazano privlače višemilijunske investicije.
Maja Žvorc, koja ujedno potpisuje i grafičko uređenje zbornika, osvrnula se na prepreke koje je obilježavanju 1600. obljetnice svečeve smrti i planiranom znanstvenom skupu 2020. godine postavila korona-pandemija, uslijed čega je odlučeno da se zbornik objavi bez javnih izlaganja.
Također, okupljenima je pojasnila kako je latinski naziv zbornika preuzet s medaljona nad glavnim oltarom u Štrigovi, u koji je pavlinski slikar Ivan Krstitelj Ranger u 18. stoljeću upisao upravo takav tekst. Naglasila je i kako štovanje sv. Jeronima u Štrigovi ovih godina doživljava novi uzlet, zahvaljujući ponajprije angažmanu trećeg urednika zbornika, štrigovskog župnika i povjesničara Kristijana Kuhara.
Na kraju predstavljanja jednoglasno je izražena nada da će se s promocijom lika i djela sv. Jeronima, a samim time i Štrigove te ostalih hrvatskih mjesta i krajeva kojima je on nebeski zaštitnik i identitetski simbol nastaviti u uspješnoj međusobnoj suradnji. Jer – na kraju krajeva – sv. Jeronim doista je naš.
