Sjednica županijske Skupštine održana je u zgradi Scheier, uz svečani uvod
U četvrtak 13. travnja održana je sjednica Skupštine
Međimurske županije. Sjednica kao sjednica, protekla je radno, no
ono po čemu je bila posebna je da je održana u zgradi Scheier, uz
svečani uvod. Naime, upravo na današnji dan, 13. travnja 1993.
godine održana je konstituirajuća sjednica prvog saziva Skupštine
Međimurske županije. Pored aktualnog župana Matije
Posavca na svečanosti su se okupili i bivši
župani: Ivan Perhoč,
Josip Posavec i prvi župan
Marijan Ramušćak. Jedino je izostao
Branko Levačić.
Aktualni predsjednik Skupštine Međimurske županije
Dragutin Glavina podsjetio je na događaje koji
su doveli do konstituirajuće sjednice prvog saziva županijske
Skupštine te ljude koji su u prvom sazivu djelovali.
– 30. prosinca 1992. godine donesen je zakon o osnivanju
županija. 7. veljače 1993. održani su prvi lokalni izbori u
samostalnoj Hrvatskoj. Na današnji dan, prije 30 godina
konstituirana je prva Skupština Međimurske županije. Brojila je
40 vijećnika, a prvi predsjednik županijske Skupštine bio je
pokojni Ivan Hranjec iz Donjeg Kraljevca. Za
prvog župana Skupština je izabrala Marijana
Ramušćaka iz Čakovca člana HDZ-a, a za njegovog
zamjenika Stjepana Škrobara iz Brezja člana
HSS-a. Velimir Pleša imenovan je tajnikom
Skupštine. U to vrijeme župan, kao predstavnik izvršne vlasti, i
Skupština, kao predstavničko tijelo, trebali su stvoriti temelje
nove lokalne vlasti i administracije te biti na usluzi
novoosnovanim općinama, ne samo savjetodavno, nego i financijski,
istaknuo je Glavina.
Prvi tajnik Međimurske županije Velimir Pleša te aktualni
generalni konzul RH u Srbiji istaknuo je kako je te 1993. godine
kad je osnovana Međimurska županija bilo s jedne strane vrlo
interesantno, a s druge strane vrlo burno.
– Nije bilo jednostavno jer je sve to za nas bilo nešto potpuno
novo, drugačije uređenje u odnosu na ono koje smo imali dugi niz
godina. Bez obzira što smo dobili upute trebalo je pripremiti sve
akte za samo osnivanje, ali i funkcioniranje, kako Županije, tako
i za sve općine koje su se osnivale u isto vrijeme. Radilo se s
velikom voljom, željom i entuzijazmom. Međimurje je jedinstvena
županija na području RH koja je teritorijalno te upravno-pravno
naslijedila sve ono što je prije bilo u sklopu Skupštine Općine
Čakovec. Vrlo sam ponosan što je prvi sastav Međimurske županije
kao jedinice lokalne samouprave funkcionirao ukupno sa 28 ljudi i
smatram da možemo biti ponosni na sve što smo uradili, rekao je
Pleša.
Dragica Zgrebec podsjetila je okupljene na
događaje koji su prethodili osnivanju županija te radu prvog
saziva Skupštine Međimurske županije.
– Kad se 90-ih godina prošloga stoljeća otvorila rasprava o novom
teritorijalnom ustroju RH Međimurje nije bilo planirano da bude
zasebna županija. Nekoliko građanskih aktivista, potpomognuti s
dijelom političkih stranaka, započelo je aktivnosti kako bi
dokazali da Međimurje ima pravo da bude županija i odlučuje o
svom teritorijalnom ustroju, za što su postojale i sve zakonom
definirane pretpostavke. Prišlo se prikupljanju potpisa, peticiju
su potpisali mnogi naši sugrađani, lobirali smo i uspjeli smo.
Županijska Skupština konstituirana je u travnju 1993. godine, u
ratno vrijeme, kad su mnogi naši sugrađani bili na ratištima
diljem Hrvatske. Dobrim dijelom, ta situacija obilježila je i rad
županijske Skupštine, rekla je Zgrebec dodavši kako su u ovih 30
godina građani na izborima dali glas raznim političkim opcijama
što se pokazalo dobrim jer dijalog, razumijevanje i tolerancija
samo pridonose donošenju dobrih odluka i boljih programa te
napretka zajednice.
Prvi župan Međimurske županije Marijan Ramušćak u svom je govoru
istaknuo kako su prije 30 godina počeli djelovati u nesklonom
vremenu izazvanom teškim gospodarskim stanjem raspadom
komunističkog državnog uređenja, ratom uništene zemlje u borbi za
neovisnost hrvatske države, a inflacija na dan konstituiranja
županijske Skupštine iznosila je 665,5%.
– Nismo očajavali. Najprije smo osnovali potrebne županijske
urede i službe u kojima je poslove državne uprave i lokalne
samouprave obavljalo 60 zatečenih državnih službenika, a zatim
smo redom rješavali pitanja gospodarskog napretka, razvoja sela i
poljoprivrede, izgradnje komunalne infrastrukture. Posebnu pažnju
posvetili smo školstvu kao pretpostavci svog napretka i razvoja.
Podržali smo postojeće projekte u kulturi, inicirali osnivanje
kulturno-umjetničkih društava u području folklora, zbornog
pjevanja, tamburaških orkestara i orkestara tzv. limene glazbe.
Konkretno, u prvom je mandatu na području Županije osnovano 30-ak
farmi goveda uvozom visoko kvalitetne stoke. Sklpili smo u ime
države ugovore o korištenju poljoprivrednog zemljišta s naglaskom
na proizvodnju povrtnih i voćarskih kultura. Nastavili smo
širenje komunalne infrastrukture na cijelu Županiju izgradnjom
plinske mreže od Donje Dubrave, preko Murskog Središća, do
Štrigove, vodovodne, električne i telefonske mreže u istom obimu,
uredili i asfaltirali gotovo sve ceste u Županiji. Uključili smo
se aktivno u izgradnju autoceste od mađarske granice do Čakovca.
Posvetili smo se razvoju školstva. Izgrađeno je šest potpuno
novih osnovnih škola, dograđene su tri škole, obnovljeno i
opremljeno pet škola. U svih 40 školskih zgrada uvedeno je
centralno grijanje, izgrađeno pet športskih dvorana. Osnovali smo
Gospodarsku školu, Srednju školu Prelog te Umjetničku školu koja
je bila prva takva u Hrvatskoj. Znatne smo napore uložili u
opstanak nekadašnje preparandije, danas Učiteljskog fakulteta
Čakovec Sveučilišta u Zagrebu, rekao je Ramušćak te naglasio kako
je u proteklom 30-godišnjem razdoblju Međimurska županija u
potpunosti opravdala svoje postojanje.
Zaključno, okupljenima se obratio župan Matija Posavec naglasivši
kako se u povodu održavanja prve konstituirajuće sjednice
Skupštine Međimurske županije sjećamo puta koji smo prošli u ovih
30 godina, a koji je bio težak i izazovan.
– Ovih 30 godina mogli bismo podijeliti u tri segmenta. Prvi se
odnosi na razdoblje prije 1993. godine kada smo se izborili za
Međimursku županiju koja u prvom teritorijalnom prijedlogu nove
države nije bila planirana. Zatim, nakon 1993. godine županija se
razvijala uvođenjem plinske, električne, vodovodne i oborinske
mreže te izgradnjom autocesta i razvojem gospodarstva. Treći
segment se odnosi na razdoblje nakon ulaska Hrvatske u Europsku
uniju 2013. godine koji je mnogima bio cilj, a nama je bila šansa
i prilika da europskim sredstvima još više potaknemo razvoj naše
županije ulažući u infrastrukturu, obrazovanje, gospodarstvo,
poljoprivredu i turizam, a izvorni prihod proračuna ostavimo u
nasljeđe našim građanima kao vrstu potpora. Možemo zaključiti da
je ovih 30 godina bilo uspješno za Međimurje, išli smo putem
razvoja, i na tome nećemo stati, već ćemo nastaviti dalje uz
zahvalu za sve one koji su dali doprinos u političkom životu
Međimurja u ovih 30 godina, ali isto tako da u nasljeđe budućim
generacijama ostavimo uređenu sredinu. Razdoblje je obilježila i
politička stabilnost, i u predstavničkom i u izvršnom tijelu,
koja će u razdoblju pred nama dati novi zamah, rekao je Posavec.
Svečanost je zaokružena glazbenim programom u kojem su nastupale
Marija Magdalena Kočila i
Marija Jambrošić.