Postoje značajne razlike u mirovinama diljem Europe.
Euronews Business je otkrio snažnu pozitivnu korelaciju između financijskog povjerenja u mirovinu i razine mjesečnih iznosa mirovina.
Mirovine povezane s prihodima dominantno čine glavni izvor prihoda za Europljane starije od 65 godina. Međutim, manje od polovice potrošača u EU vjeruje da će imati dovoljno novca za ugodan život tijekom mirovine. U nekoliko zemalja ta razina povjerenja pada na 30% ili manje, što izaziva zabrinutost zbog adekvatnosti mirovina.
Zaštita starijih osoba od siromaštva ključna je funkcija mirovinskih sustava. Starosna mirovina odnosi se na periodične isplate namijenjene za:
1. Održavanje prihoda korisnika nakon odlaska u mirovinu u zakonskoj ili standardnoj dobi; ili
2. Podršku prihoda starijih osoba (isključujući kada se isplate vrše na ograničeno razdoblje).
Prosječna EU mirovina nešto je manja od prosječne hrvatske plaće
Prema Eurostatu, starosne mirovine diljem Europe značajno se razlikuju u nominalnim iznosima i standardima kupovne moći (PPS). Da bi pojednostavio podatke, Euronews Business je godišnje mirovinske prihode pretvorio u mjesečne iznose dijeleći ih s 12 mjeseci.
Godine 2021., prosječni bruto mjesečni trošak starosne mirovine po korisniku unutar EU značajno je varirao, od čak 2.575 eura u Luksemburgu do samo 226 eura u Bugarskoj, dok je prosjek EU-a iznosio 1.224 eura. Usporedbe radi, to je negdje kao prosječna hrvatska plaća. Prema posljednjim podacima DZS-a, prosječna hrvatska plaća iznosi 1326 eura, piše Index.hr
Uključujući širi Europski slobodni trgovinski prostor (EFTA) i zemlje kandidate za članstvo u EU, Island je prijavio najviši prosjek od 2.762 eura, dok je Albanija imala najniži od 131 eura.
Velika četvorka EU i nordijske zemlje iznad prosjeka EU
Starosna mirovina po korisniku premašila je prosjek EU-a u svim zemljama Velike četvorke EU-a. Italija je prijavila najvišu mirovinu od 1.561 eura, dok su Francuska, Španjolska i Njemačka imale gotovo identične iznose, svaka oko 1.450 eura.
Nordijske zemlje također su se dobro pokazale, s prosječnim starosnim mirovinama iznad onih Velike četvorke.
Što se tiče Hrvatske, na dnu smo u EU. Hrvatska prosječna mirovina iznosi 388 eura, bolji smo od Slovačke za dva eura, a daleko je najgora Bugarska s 226 eura prosječne mirovine.
Ako gledamo zemlje koje nisu u EU, iza Hrvatske stoje Crna Gora, Srbija, Turska, BiH i Albanija.
Najniže mirovine na Balkanu, Hrvatska debelo ispod prosjeka
Najniže rangiranih sedam mjesta drže balkanske zemlje, među kojima je i Hrvatska. Prosječna potrošnja na starosne mirovine u Luksemburgu bila je gotovo 11 puta veća od one u Bugarskoj, ističući značajne razlike. Čak i isključujući Luksemburg kao iznimku, prosjek EU-a i dalje je bio gotovo šest puta veći od onog zabilježenog u Bugarskoj.
Neke od tih razlika u mirovinama mogu se pripisati različitim razinama cijena među državama članicama EU, jer Eurostat napominje da se ukupni troškovi života značajno razlikuju diljem regije.
Ostatak članka pročitajte ovdje.
