U samim se procesijama iskazuje javno štovanje i vjera naroda Božjega u Božju prisutnost.
Tijelovo se slavi u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva i jedan od četiri zapovijedana blagdana u Hrvatskoj, što znači da su vjernici toga dana obavezni prisustvovati misnome slavlju.
Katolička crkva danas se spominje ustanove Euharistije, a korijen svetkovine seže još u 13. stoljeće. Svetkovina se proširila kad je augustinska redovnica, sv. Julijana iz Belgije imala viđenje o punom mjesecu s crnom mrljom. Tu crnu mrlju protumačila je kao nedostatak blagdana Euharistije u crkvenom kalendaru. Njezin ispovjednik Jacques Pantaleon, koji će kasnije postati papa Urban IV., uvest će blagdan Tijelova 1264. godine. Stoljeće kasnije papa Ivan XXII. proširit će ga na cijelu Crkvu.
Na današnji se blagdan sjećamo kako je Bog uzeo ljudsko tijelo da bi postao čovjekom. Bog je u Isusu svima nama dohvatljiv i blizak! Tajnu svojega utjelovljenja utkao je Isus na svojoj posljednjoj večeri u znakove kruha i vina, koji snagom njegove riječi postaju Tijelo i Krv Kristova, tj. sakrament euharistije, dar pričesti, hrana i piće.
Euharistija je u pravom smislu riječi sakrament ljubavi, shvaćene kao sebedarje. Bez duhovne hrane koja proizlazi iz Tijela i Krvi Kristove, ljudska ljubav ostaje uvijek ukaljana sebičnošću. Zajedništvo s Kruhom nebeskim, stoga, obraća srca i ulijeva u njih sposobnost ljubiti kao što je nas ljubio Isus.
U samim se procesijama iskazuje javno štovanje i vjera naroda Božjega u Božju prisutnost. Slavlje Tijelova stoga je veliki javni bogoštovni čin kojim se časti euharistija, sakrament u kojem je Gospodin prisutan i izvan slavlja, da bi bio uvijek s nama, svakoga sata i svakoga dana.
