Svijet komunalnog redarstva u jedinicama lokalne samouprave simbioza je svakodnevnog aktivnog rada na terenu i administrativnih poslova.
Kao primjer dobre prakse suradnje Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode i komunalnog redara, posebice kad je riječ o zaštićenim prirodnim lokalitetima, jest Općina Sveti Juraj na Bregu.
Kristijan Matoša, komunalni je redar u ovoj Općini od 2021. godine. Posljednjih dvadesetak godina živi u Zasadbregu, a pozitivan stav prema očuvanju zavičajne prirode stvoren je, kako nam je u razgovoru kazao, već u djetinjstvu:
– Odrastao sam u Peklenici i kao djeca smo jako dobro upoznali kraj uz Muru, osobitu na potezu od Peklenice prema Križovcu. U to doba priroda je bila, jednostavno rečeno, prirodnija. Nije bilo toliko utjecaja ljudske ruke. Danas je sve nekako uređeno prema čovjekovim pravilima, malo je područja bez upliva ljudske ruke. Prije su više vrijedila pravila prirode.
Spomenik prirode Bedekovićeve grabe biser su ne samo Općine Sveti
Juraj na Bregu i Međimurske županije, već i Republike Hrvatske,
ističe komunalni redar Kristijan Matoša
Stare navike treba mijenjati
Matoša se za posao komunalnog redara prijavio jer voli prirodu, uređenost i red. Djelokrug njegovih radnih obveza ima širok raspon:
– Naglasci mog posla su nadzor nad provođenjem odluka o komunalnom redu, zatim držanju kućnih ljubimaca, nadzor nad odlukama o skupljanju smeća, odvajanju otpada, o cestama, bavim se dodatno i aktivnostima na održavanju prometnica što je trenutno aktualno jer se na području Općine asfaltiraju neke nove dionice prometnica.
Neizbježno je i rješavanje određenih problema kad se utvrdi prekršaj koji zahtijeva kažnjavanje, što iziskuje kontinuirano ulaganje u edukaciju stanovništva. Jer, stare navike je teško iskorijeniti. Starije generacije teško prihvaćaju neke odredbe, posebice što se tiče zbrinjavanje otpada i održavanja parcela. Prijašnjih godina na području Općine je bilo mnogo zapuštenih parcela. Ali opaža se sada da se ipak nešto mijenja. Možda su i cijene nekretnina utjecale na to.
Naša Općina se posljednjih godina turistički počela razvijati i cijena zemljišta je porasla. Turizam je u razvoju i parcelama koje se nalaze uz te naše turističke sadržaje je porasla cjenovna vrijednost i počele su se i sve više uređivati. Jer ne može se prodati ili ponuditi neki turistički paket ako na željenoj destinaciji ima dijelova koji su kao u “džungli‟. Svijest mještana se mijenja, ali još uvijek presporo.
Neodgovorni pojedinci još uvijek bacaju smeće na Bedekovićeve
grabe i uz potok Pleškovec, ukazuje na još jedan problem
Matoša.
Zabrana vožnje po vrijednim livadama
Jedan od prirodnih bisera Općine Sveti Juraj na Bregu jesu Bedekovićeve grabe. S aspekta komunalnog redara o problematici u očuvanju ovih vrijednih vlažnih livada i spomenika prirode, komunalni redar Matoša govori:
– Najveći problem je smeće. Druga stvar su quadovi i vožnja po tom zaštićenom području gdje se i pri tome uništava stanište leptira plavaca. Postavili smo u suradnji s Međimurskom prirodom table kojima smo povećali vidljivost kako se ovdje nalazi zaštićeno područje za koje vrijedi zabrana vožnje quadovima i motociklima. Za takav prekršaj slijedi kazna do 132,72 eura.
To će možda značiti nešto i po pitanju odbacivanju smeća. Smeće se možda toliko ne odbacuje po livadama, već više uz potok Pleškovec. Neodgovorno odbacivanje otpada dojavljuju nam i pojedinci koji su osviješteni i vole prirodu. Općina želi organizirati i provesti akciju čišćenja za koju su nam potrebni volonteri. Jer, vlastitog ljudskog potencijala za akciju šireg razmjera nema dovoljno.
Komunalne redare okuplja Međimurska priroda
Komunalni redar Matoša sudjelovao je i na godišnjoj radionici za komunalne redare koju je organizirala Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode. Održana je 16. ožujka 2023. godina, a glavna tema bila je “Borba protiv invazivnih vrsta i neodgovornih pojedinaca”. Vrijednost ovakvih okupljanja komunalnih redara velika je, ističe Matoša te nastavlja:
– Prvi put sam sudjelovao na ovakvom skupu. Odlična je to prilika
da se mi komunalni redari međusobno upoznamo i vidimo tko što i
gdje radi te da razmijenimo iskustva. Iako naši problemi
izgledaju isprva različiti, ali u konačnici su jako slični.
Možemo si međusobno pomoći savjetima i razmjenom iskustava na
temelju rada na terenu. Stoga je vrlo dobro da se organiziraju
takvi skupovi. Time se i značajno pridonosi i kvaliteti suradnje
i komunikacije između međimurskih čuvara prirode i nas komunalnih
redara.
Na kraju razgovora Matoša je uputio apel žiteljima Međimurja:
Ako želimo budućim naraštajima ostaviti dio vrijedne i očuvane prirode, moramo se sami i sada brinuti za to. Volio bih da naša djeca imaju priliku upoznati i doživjeti prirodu kakvu smo mi imali u djetinjstvu.