Velike štete na nasadima suncokreta, stablima, poljima kukuruza, a problem su i brane koje grade.
Iz više općina na sjeveru Hrvatske stižu vapaji poljoprivrednika
i vlasnika šuma koji imaju probleme s – dabrovima. Životinja za
koju je Fran Žaver Kesterčanek u lovačkom priručniku “Lovstvo”
1896. godine pisao da je izumrla u Hrvatskoj, danas se
toliko razmnožila da građani traže pomoć i zazivaju odstrel.
No, dabar je zaštićena životinja koju je zabranjeno ubijati. Iz
Trnovca Bartolovečkog stižu vijesti o velikom štetama na nasadima
suncokreta i drugim kulturama, a u Novom Marofu šumoposjednici se
žale da im ruše stabla pokraj potoka. Boje se i poplava.
Prije tridesetak godina u Hrvatskoj je pokrenut projekt
povratka dabra, a od 1996. do 1998. godine pušteni su u prirodu
na par lokacija. Dabar se ubraja među najveće glodavce na
svijetu. Veći je samo kapibara ili veliko vodeno prase. Razvile
su se dvije vrste – Castor fiber ili europski dabar i Castor
canadiensis ili kanadski dabar, s raznim podvrstama.
U Hrvatskoj živi samo europski dabar, najveći glodavac sjeverne
Zemljine polutke. Odrasli mužjaci dugi su od 75 do 95
centimetara, a rep je dug oko 30 centimetara I 20 vm širok. Visok
je oko 30 cm i težak oko 25 kilograma. Izvrstan je plivač i
ronilac. Ima kratke i jake noge s po pet prstiju. Prsti na
prednjim nogama imaju velike nokte, dok su na stražnjim nogama
prsti do pandža spojeni plivaćom kožicom.
Zubi glodnjaci i snažne čeljusti omogućuju grizenje drva i
rušenje stabala. Znanstvenici ističu da zahvaljujući osjetilima i
inteligenciji rijetko dolazi u neprilike. Živi u vodotocima i
vodenim površinama. Gradi nastambe u vodi koje podsjećaju na
krušne peći, te iznad zemlje.
Nisu do kraja poznati razlozi znatnog pada brojnosti populacije
dabra. Pretpostavlja se da su i nekad nailazili na pobunu
poljoprivrednika, a i lovili su se zbog masti koja je smatrana
ljekovitom. Možda su se pojavile i bolesti koje su ih
desetkovale. Prvo je istrebljen u Engleskoj još u 12. stoljeću, u
16. u Italiji, u 18. u Švicarskoj, u 19. u Mađarskoj… Početkom
20. stoljeća u Europi je ostalo svega 700 jedinki. S
vremenom su države počele donositi mjere zaštite, a 1992.
priključila im se i Hrvatska.
Projekt o povratku dabrova u Hrvatsku nastao je po uzoru na
projekt koji se provodio u Bavarskoj, kamo je vraćen 1966.
godine. U Hrvatskoj su 90-ih izabrana dva lokaliteta – Žutica
vodotoci Česma i Lonja, te rukavci Stara Drava kod Legrada u
Podravini. U travnju 1996. prvi dabrovi ispušteni su u
šumi Žutica kraj Ivanić-Grada, a do veljače 1998. godine
naseljeno je 47 dabra.
Na lokaciju kod Legrada unešeni su 1997. godine, a dopremljeno je
29 jedinki. U proteklih 30 godina su se namnožili i sad ih je,
prema procjenama, preko 12.000. – Imaju izuzetno dobar prirast,
natalitet im je visok. Vrlo su se brzo počeli širiti i osvajati
nove prostore, a osim što su napunili manje-više sve vodotokove i
vodene površine u kontinentalnoj Hrvatskoj, prešli su i su i u
Mađarsku, Sloveniju, BiH, čak i u Austriju.
U posljednjih desetak godina na nekim su područjima popunili
kapacitete staništa i počele su se prijavljivati štete. Prve
štete koje su građani dojavljivali zabilježene su u voćnjacima u
bjelovarskom području, a poslije i kod Ivanić-Grada i Dugog Sela.
Štete na poljima kukuruza ljudi još i toleriraju, tu su veće
štete od divljih svinja – rekao je za Večernji list prije dvije
godine prof. dr. Marijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta u
Zagrebu, najveći stučnjak za dabrove u Hrvatskoj. Na 201.
sjednici Vlade u siječnju 2020. godine donijeta je odluka o
osnivanju Nacionalnog povjerenstva za gospodarenje dabrom, koje
bi izradilo i provelo Plan gospodarenja dabrom u Republici
Hrvatskoj.
U studenom prošle godine u Koprivnici na radionici “Suživot s
dabrom” u sklopu projekta LIFE BEAVER naglašeno je da
dabar izgradnjom nastambi i rušenjem stabala u nekim slučajevima
pridonosi biološkoj raznolikosti i pruža povoljne uvjete za život
mnogim drugim vrstama. No, u nekim slučajevima čini štetu na
poljoprivrednim površinama, usjevima i nasadima te u šumama i
cestama, a brane koje gradi uzrokuju i poplave. Predstavnici
Ministarstva poljoprivrede rekli su tada da je u visokoj fazi
izrade Plan gospodarenja dabrom u Hrvatskoj. Čeka se njegovo
donošenje.