Fran Žaver Kesterčanek u lovačkom priručniku pisao je da su dabrovi u Hrvatskoj izumrli. U 1996. prvi dabrovi ispušteni su u šumi Žutica kraj Ivanić-Grada, a u posljednjih desetak godina na nekim su područjima popunili kapacitete staništa i počele su se prijavljivati štete
Iz više općina na sjeveru Hrvatske stižu vapaji poljoprivrednika
i vlasnika šuma koji imaju probleme s – dabrovima. Životinja za
koju je Fran Žaver Kesterčanek u lovačkom priručniku “Lovstvo”
1896. godine pisao da je izumrla u Hrvatskoj, danas se
toliko razmnožila da građani traže pomoć i zazivaju odstrel. No,
dabar je zaštićena životinja koju je zabranjeno ubijati. Iz
Trnovca Bartolovečkog stižu vijesti o velikom štetama na nasadima
suncokreta i drugim kulturama, a u Novom Marofu šumoposjednici se
žale da im ruše stabla pokraj potoka. Boje se i poplava.
Prije tridesetak godina u Hrvatskoj je pokrenut projekt
povratka dabra, a od 1996. do 1998. godine pušteni su u prirodu
na par lokacija. Dabar se ubraja među najveće glodavce na
svijetu. Veći je samo kapibara ili veliko vodeno prase. Razvile
su se dvije vrste – Castor fiber ili europski dabar i Castor
canadiensis ili kanadski dabar, s raznim podvrstama. U Hrvatskoj
živi samo europski dabar, najveći glodavac sjeverne Zemljine
polutke. Odrasli mužjaci dugi su od 75 do 95 centimetara, a rep
je dug oko 30 centimetara I 20 vm širok. Visok je oko 30 cm i
težak oko 25 kilograma. Izvrstan je plivač i ronilac. Ima kratke
i jake noge s po pet prstiju. Prsti na prednjim nogama imaju
velike nokte, dok su na stražnjim nogama prsti do pandža spojeni
plivaćom kožicom.
Zubi glodnjaci i snažne čeljusti omogućuju grizenje drva i
rušenje stabala. Znanstvenici ističu da zahvaljujući osjetilima i
inteligenciji rijetko dolazi u neprilike. Živi u vodotocima i
vodenim površinama. Gradi nastambe u vodi koje podsjećaju na
krušne peći, te iznad zemlje. Nisu do kraja poznati razlozi
znatnog pada brojnosti populacije dabra. Pretpostavlja se da su i
nekad nailazili na pobunu poljoprivrednika, a i lovili su se zbog
masti koja je smatrana ljekovitom. Možda su se pojavile i
bolesti koje su ih desetkovale. Prvo je istrebljen u Engleskoj
još u 12. stoljeću, u 16. u Italiji, u 18. u Švicarskoj, u 19. u
Mađarskoj… Početkom 20. stoljeća u Europi je ostalo svega
700 jedinki. S vremenom su države počele donositi mjere zaštite,
a 1992. priključila im se i Hrvatska.
Projekt o povratku dabrova u Hrvatsku nastao je po uzoru na
projekt koji se provodio u Bavarskoj, kamo je vraćen 1966.
godine. U Hrvatskoj su 90-ih izabrana dva lokaliteta – Žutica
vodotoci Česma i Lonja, te rukavci Stara Drava kod Legrada u
Podravini. U travnju 1996. prvi dabrovi ispušteni su u
šumi Žutica kraj Ivanić-Grada, a do veljače 1998. godine
naseljeno je 47 dabra. Na lokaciju kod Legrada unešeni su 1997.
godine, a dopremljeno je 29 jedinki. U proteklih 30 godina su se
namnožili i sad ih je, prema procjenama, preko 12.000. –
Imaju izuzetno dobar prirast, natalitet im je visok. Vrlo su se
brzo počeli širiti i osvajati nove prostore, a osim što su
napunili manje-više sve vodotokove i vodene površine u
kontinentalnoj Hrvatskoj, prešli su i su i u Mađarsku, Sloveniju,
BiH, čak i u Austriju.
U posljednjih desetak godina na nekim su područjima popunili
kapacitete staništa i počele su se prijavljivati štete. Prve
štete koje su građani dojavljivali zabilježene su u voćnjacima u
bjelovarskom području, a poslije i kod Ivanić-Grada i Dugog Sela.
Štete na poljima kukuruza ljudi još i toleriraju, tu su veće
štete od divljih svinja – rekao je za Večernji list prije dvije
godine prof. dr. Marijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta u
Zagrebu, najveći stučnjak za dabrove u Hrvatskoj.
Na 201. sjednici Vlade u siječnju 2020. godine donijeta je odluka
o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za gospodarenje dabrom, koje
bi izradilo i provelo Plan gospodarenja dabrom u Republici
Hrvatskoj.
U studenom prošle godine u Koprivnici na radionici “Suživot s
dabrom” u sklopu projekta LIFE BEAVER naglašeno je da
dabar izgradnjom nastambi i rušenjem stabala u nekim slučajevima
pridonosi biološkoj raznolikosti i pruža povoljne uvjete za život
mnogim drugim vrstama. No, u nekim slučajevima čini štetu na
poljoprivrednim površinama, usjevima i nasadima te u šumama i
cestama, a brane koje gradi uzrokuju i poplave. Predstavnici
Ministarstva poljoprivrede rekli su tada da je u visokoj fazi
izrade Plan gospodarenja dabrom u Hrvatskoj. Čeka se njegovo
donošenje.