Unatrag nekog vremena bilježi se pojačan broj oboljenja od raznih zaraznih bolesti, a primjetno je i da se više ne pojavljuju samo sezonski
Jeli situacija takva i u našoj županiji i što je mogući uzrok? Jesu li na takve promjene utjecale pandemija i pojačane protuepidemijske mjere koje su bile aktualne pitali smo ravnateljicu Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije Marinu Payerl Pal.
– Akutne su upalne bolesti dišnog sustava najčešće infekcije suvremenog društva i čine dvije trećine svih infekcija. Osobito često obolijevaju djeca, prosječno 4 do 7 puta godišnje, a ona koja borave u kolektivu i do 10 puta godišnje. Ima više razloga velikoj učestalosti respiratornih infekcija, a na prvom mjestu je građa dišnog sustava. Respiratorni patogeni bilježe vrhunac pojavnosti tijekom zimskog perioda godine, kada se djeca većinom zadržavaju u zatvorenim prostorima, koji se i manje provjetravaju, a što pogoduje njihovom olakšanom širenju. Epidemija SARS-CoV-2 virusa je značajno utjecala na pojavnost respiratornih infekcija poglavito tijekom 2020. godine, kada su se najrigoroznije provodile protuepidemijske mjere pa je u 2020. godini bio zabilježen značajno manji broj respiratornih patogena.
– Nakon tog perioda, a uz ublažavanje protuepidemijskih mjera počinje porast broja prijavljenih respiratornih patogena i to pneumokoka i hemofilusa, ali ne i streptokoka grupe A. Nakon dvogodišnjih niskih stopa pojavnosti streptokoka grupe A u 2023. godini bilježi se nagli porast broja. Taj broj je čak nadmašio predpandemijski broj prijavljenih streptokoka A. To zapažanje je uočeno u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i kod nas. U slučaju pojave grupiranja bolesti u kolektivima provode se protuepidemijske mjere i nadzor od strane liječnika spececijalista epidemiologa i ostalih zdravstvenih radnika Djelatnosti za zarazne i kronične nezarazne bolesti.
Je li primjetno povećanje zaraznih bolesti nekim određenim skupinama?
– Uz već spomenute, pojavljuju se i virusne bolesti. Jedna od njih je peta bolest ili erythema infectiosum, uglavnom blaga virusna bolest, najčešća u dječjoj dobi koju karakterizira osip po koži, najčešće bez temperature za koju nije potrebno specifično liječenje. Posebnost zimskog perioda kraja 2023. su sporadični slučajevi, a od siječnja 2024. i značajan porast adenovirusom uzrokovane pneumonije u imunokompetentnih pacijenata, što znači osoba s dobrim imunološkim sustavom. Za mnoge oboljele postojala je potreba bolničkog liječenja pa čak i intenzivnog. Uz povećan broj respiratornih infekcija u ovom dijelu godine bilježi se i veći broj oboljelih od akutnih crijevnih infekcija uzrokovanih virusima, poglavito uzrokovanih rota virusom. Radi se o infekciji probavnog sustava koju karakteriziraju proljev, povraćanje i povišena temperatura i koja se lako širi unutar kolektiva kao što je dječji vrtić pa se bilježe i manje epidemije.
S kojim se još zarazama suočavamo i kakva im je pojavnost?
– Osim virusa i bakterija i paraziti uzrokuju bolesti koje se šire u zajednici. Svrab je zarazna bolest uzrokovana vanjskim nametnikom, grinjom Sarcoptes scabiei, koja se javlja svake godine diljem svijeta kod velikog broja ljudi. Svrab bilježimo i kod nas u Međimurju u nešto većem broju posljednje godine, kao i u cijeloj Hrvatskoj. Radi se o nametniku koji živi u površinskom sloju kože i njome se hrani. Njegova prisutnost izaziva svrbež posebno noću, na tipičnim mjestima, kao što su područja između prstiju, na ručnim zglobovima, podlakticama, laktovima, pazušnim jamama, oko struka, na donjoj strani trbuha, unutarnjoj strani bedara, oko bradavica na dojkama, spolovilu i donjem dijelu stražnjice. U slučaju pojave takvih i sličnih simptoma potrebno je obratiti se liječniku te provesti liječenje u skladu s preporukama, i to svih osoba u kućanstvu.
Bolest se prenosi s čovjeka na čovjeka bliskim kontaktom, koji mora trajati određeno vrijeme. Rukovanje ili zagrljaj nisu rizični postupci za dobivanje svraba.
*Preuzeto iz Lista Međimurje, br. 3601