Od kliničkih bolničkih centara više od posla ugovorenog s HZZO-om odradili su samo KBC Zagreb, Osijek i Split
Prošlu godinu hrvatske su bolnice završile s 375 milijuna eura neplaćenih obveza, od kojih se najveći dio odnosi na dugove za lijekove. Prema posljednjim podacima, ta su se dugovanja u prva tri mjeseca ove godine povećala za još 120 milijuna eura, što govori da bolnice trenutačno veledrogerijama samo za lijekove i potrošni medicinski materijal duguju pola milijarde eura.
Nažalost, ta značajno povećana ukupna potrošnja u prošloj godini, u odnosu na predviđene 5,2 milijarde eura, nije rezultirala i većom učinkovitošću većine zdravstvenih ustanova, odnosno povećanim brojem usluga i većom dostupnošću zdravstvene zaštite za građane.
Podaci o poslovanju 157 zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, od kojih su čak 63 bolnice, govore da su u 2023. za njih potrošene 4,233 milijarde eura i iskazan je gubitak od 31 milijuna eura, s tim da je taj dio sustava saniran s dodatnih 300 milijuna kuna tijekom godine. No na kraju prošle godine zdravstvene su ustanove imale ukupno 395 milijuna eura dospjelih dugovanja premda se u odnosu na godinu ranije njihov prihod povećao za 407 milijuna, piše Jutarnji List.
Problem je što, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), većina bolnica nije uspjela radom opravdati dobivene limite. Ukupno je lani bolnicama na ime limita isplaćeno 1,716 milijardi eura, a izvršen je posao u vrijednosti 1,670 milijardi eura. Od 63 bolnice samo je trećina (24) opravdala dobivena sredstva, odnosno limit.
Od kliničkih bolničkih centara više od posla ugovorenog s HZZO-om odradili su KBC Zagreb, Osijek i Split dok su KBC Sestre milosrdnice i KBC Rijeka te KB Merkur i Dubrava imali izvršenje ispod limita. Sve klinike (4) također su ostale ispod limita.
“Istina je da smo lani po izvršenju bili ispod limita, a razlog je činjenica da je krenula velika postpotresna obnova naše bolnice. Imamo smanjen broj kreveta, ali nam zato dnevna bolnica odrađuje velik dio posla. No od početka ove godine uspjeli smo se organizirati tako da u prva tri mjeseca imamo izvršenje veće od dobivenog limita”, objašnjava prof. dr. Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice, razlog zbog kojeg je druga po veličini hrvatska bolnica lani radila u smanjenom opsegu.
No u KBC-u Zagreb limit je ipak prebačen, unatoč opsežnim radovima.
“S obzirom na to da je broj pacijenta koji traže skrb u našoj bolnici sve veći, unatoč opsežnoj obnovi nakon potresa te smanjenju broja kreveta za 681 (imali smo 1799), ipak smo uspjeli ne samo odraditi limit već i prebaciti ga za 15 milijuna eura. Naime, reorganizirali smo posao i gdje je to moguće uveli smo smjenski rad.
Čak nam i neke kirurške struke operiraju i poslijepodne. Pojačali smo i rad ambulanti i poliklinika, primjerice i nuklearna medicina te radiologija također rade u dvije smjene”, objašnjava ravnatelj KBC-a Zagreb prof. dr. Ante Ćorušić organizacijske promjene koje su pomogle da pacijenti što manje osjete protupotresnu obnovu. Dodaje da je zbog manjka stacionarnih kreveta povećan njihov broj u dnevnoj bolnici.
Bitno lošije brojke u poslovanju nego KBC-i i KB-i imaju opće bolnice. Od njih 23 samo su četiri odradile više od limita, i to OB Pula, Slavonski Brod, Zadar i Čakovec. Neke su bolnice s izrazito velikim dijelom neodrađenog posla. poput OB-a Vukovar, koja je “zaradila” samo 13 milijuna eura od dobivena 22. Većina je bolnica u crvenom od 25 do 30 posto, točnije toliko su manje odradile od ugovorenog s HZZO-om i sukladno tome dobivenim eurima, piše Jutarnji List.
Od 29 specijalnih bolnica njih 12 radilo je ispod limita. Ukupno je od 63 bolnice tek trećina zaradila potrošeno. Svi ti podaci pokazuju u kojem smjeru treba ići reforma sustava da bi bio učinkovitiji i dostupniji. Naime, većina bolnica koje ne izvršavaju ugovoreno s HZZO-om najveći dio limita troši na plaće, koje su očito nerijetko i nezarađene. Istodobno se nije učinilo ništa da se posao racionalizira, tako da se maksimalno koriste i kadrovski resursi kao i oprema koja je sve bolja, ali slabo iskorištena.
Za ovu godinu predviđen je trošak za zdravstvo u iznosu od gotovo 5,6 milijardi eura (lani 5,2 milijarde), ali sigurno je da će se na kraju godine, ako ne i prije, zbrajati gubici čiji će iznos ovisiti o tome kolika će biti godišnja sanacijska injekcija.
