Nakon glavnog potresa, u sedam sati i jednu minutu uslijedio je potres jačine 5.0 stupnjeva te niz naknadnih potresa, kojih je do kraja 2021. zabilježeno oko 3500, od čega u prvoj godini oko 3200.
Zagreb i šire zagrebačko područje pogodio je prije tri godine
u 6 sati i 24 minute snažan potres magnitude 5.5 prema
Richteru, izazvavši velike štete na brojnim građevinama, dok
su uznemireni stanovnici u to nedjeljno prohladno jutro
izašli na ulice u strahu od novih podrhtavanja tla. Zadobivenim
ozljedama podlegla je 15-godišnja djevojčica, a ozlijeđeno je
27-ero ljudi. U potresu je oštećeno 25.000 objekata,
uključujući obiteljske kuće, zgrade, škole, crkve, bolnice,
muzeje, zgrade sudova, Vlade i Sabora, pri čemu je šteta
procijenjena na čak 86,4 milijarde kuna. Najjači potres u
posljednjih 140 godina i u vrijeme pandemije koronavirusa.
Nakon glavnog potresa, u sedam sati i jednu minutu uslijedio
je potres jačine 5.0 stupnjeva te niz naknadnih potresa, kojih je
do kraja 2021. zabilježeno oko 3500, od čega u prvoj godini oko
3200. Najjači potres koji je Zagreb doživio u posljednjih 140
godina nanio je ogromne štete Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj
županiji, a dodatna otežavajuća okolnost bila je to što se
prirodna katastrofa dogodila u vrijeme uvođenja epidemioloških
mjera i straha koji se širio zbog novootkrivenog koronavirusa.
Snimke rodilja ispred bolnice u Petrovoj, oštećeni toranj
katedrale, ulice i parkirani automobili zatrpani ciglama i
kamenjem obišle su svijet i ostale upisane u kolektivnu svijest
građana.
Žurne službe odmah su krenule u raščišćavanje gradskog središta,
pri čemu se pokazalo da su razmjeri štete puno veći nego što se
činilo na prvi pogled. Zagrepčane je dodatno uznemirio razoran
potres snage 6.2 koji je 29. prosinca 2020. pogodio
Sisačko-moslavačku županiju.
Oko pola godine nakon zagrebačkog potresa donesen je prvi Zakon o
obnovi, koji je je zbog loših rezultata doživio nekoliko izmjena,
a postpotresno razdoblje obilježile su česte promjene ministara
prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ministra
Predraga Štromara u srpnju 2020. naslijedio je Darko Horvat,
koji je napustio ministarsku poziciju zbog sumnji u nezakonitu
dodjelu potpora malim poduzetnicima pa je resor zadužen za obnovu
9. ožujka 2022. preuzeo Ivan Paladina.
Paladina, koji je bio opterećen sporom i neefikasnom obnovom,
naslijedio je 17. siječnja Branko Bačić pod čijom je palicom
usvojen novi Zakon o obnovi, kojim je smanjen broj procedura
te su objedinjena provedbena tijela pod kapu ministarstva. Bačić
je uoči treće obljetnice zagrebačkog potresa priznao da
Vlada “nije položila ispit” kada je riječ o izgradnji
zamjenskih obiteljskih kuća, no najavio je napredak do
kraja godine, do kada očekuje radove na stotinjak kuća.
Još uvijek nije izgrađena nijedna zamjenska kuća, a za
izgradnju je predano 247 zahtjeva. Među njima, za 21 kuću u
tijeku je javna nabava, dok je za projektiranje kuća potpisano
184 ugovora, kazao je.
Početkom svibnja počinje gradnja 21 kuće, a do kraja godine imat
ćemo radove na 100 kuća, obećao je. Osim projekata
konstrukcijskih obnova i izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća,
Bačić je najavio stambeno zbrinjavanje za obitelji koje
stanuju u kontejnerima.
Do kraja lipnja isplatiti 1,03 milijarde eura za
projekte obnove iz Fonda solidarnosti Bačić je istaknuo kao
najvažniji cilj do kraja prve polovice godine isplatiti 1,03
milijarde eura za projekte obnove iz Fonda solidarnosti.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević izrazio je
zadovoljstvo obnovom javnih zgrada, što je u nadležnosti Grada,
no nezadovoljan je zbog privatnih zgrada, čija je
obnova ipak počela.
“Imamo pet završenih konstrukcijskih obnova javnih
zgrada u Zagrebu, čime smo jedini uspjeli cjelovito obnoviti
svoje institucije”, rekao je Tomašević dodavši kako očekuje da će
Zagreb do lipnja povući 185 milijuna eura iz Fonda solidarnosti
za obnovu.
Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet najavio je da će obnova
Gimnazije Tituš Brezovački biti dovršena do kraja
ljeta, a dosad su konstrukcijski obnovljene četiri osnovne
škole i učenički dom. Pri dovršetku su radovi u OŠ Blagoje
Bersa. U Zagrebu preostaje dovršetak cjelovite obnove
Gornjogradske gimnazije, Ekonomske škole, Škole primijenjene
umjetnosti i dizajna te Umjetničko-plesne škole Silvije
Hercigonje.