Savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja osnovano je prije pet godina, a samo u prošloj godini broj žrtava koje su zatražile pomoć porastao je za alarmantnih 40 posto
Peta je godina otkako u Varaždinu djeluje Savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja, ustanova koja pruža razne oblike stručne pomoći žrtvama i svjedocima obiteljskog nasilja na području Varaždinske i Međimurske županije. Žrtvama i svjedocima nasilja na raspolaganju je sveobuhvatna izvaninstitucionalna usluga savjetovanja. Ona uključuje pružanje besplatne pravne, psihološke i socijalne pomoći i podrške žrtvama i svjedocima. O tome kako je ustrojen rad ustanove te kakva su dosadašnja iskustva u vezi problematike obiteljskog nasilja u našem društvu porazgovarali smo s Paulom Pernek, mag.iur., voditeljicom Savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja.
Multidisciplinarni pristup
- Koliko osoba radi u sklopu Savjetovališta i kojih su stručnih profila?
Savjetovalište pruža podršku žrtvama i svjedocima od strane pravnika, psihologa i socijalnog radnika. Dakle, u radnom timu radimo ja i kolegica Barbara kao pravnice, te još dvije kolegice – psihologinja i socijalna radnica.
- Kakvu sve pomoć žrtve mogu dobiti?
Multidisciplinarnim pristupom žrtvi nasilja u obitelji na jednom se mjestu omogućuje pružanje odgovarajućih i pravovremenih informacija o njihovim pravima, pravnim mjerama, socijalnim uslugama, zdravstvenim uslugama, dok se pružanjem psihološke podrške osnažuje žrtva, pruža joj se pomoć u traženju zaposlenja i stanovanja. Time se doprinosi lakšem i bezbolnijem oporavku od nasilja, smanjenju sekundarne viktimizacije i traumatizacije, a ujedno se podiže i razina kvalitete života žrtve. U slučajevima obiteljskog nasilja gdje su žrtve odnosno svjedoci i maloljetna djeca, kada se po samoj prirodi slučaja nameću pitanja skrbništva, alimentacije, Plana zajedničke roditeljske skrbi i slično, u rad se obvezno uključuje i socijalna radnica koja pruža socijalno savjetovanje odnosno pomoć i podršku. Osim spomenutih savjetovanja, žrtvama je dostupna i usluga pratnje na sud, policiju, državno odvjetništvo, područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad u svojstvu osobe od povjerenje.
Nije bilo takve vrste pomoći
- Usluge Savjetovališta za žrtve i svjedoke su besplatne. Kako se financira rad Savjetovališta?
Aktivnosti Savjetovališta financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Svake se godine raspisuje javni natječaj za udruge koje pružaju usluge savjetovanja za žrtve nasilja u obitelji na području Republike Hrvatske te se svake godine prijavljujemo na isti i ostvarujemo financijska sredstva.
- Savjetovalište je osnovano u prosincu 2019. godiina. Kada se i kako pojavila potreba za njegovim osnivanjem?
Savjetovalište je osnovno u sklopu tadašnjeg projekta ‘Pružimo ruku podrške za žrtve nasilja u obitelji’. Kako je iz godine u godinu bilježen porast prijava kaznenog djela obiteljskog nasilja, a na području sjeverozapadne Hrvatske nije postojala, niti postoji sad (osim nas), organizacija koja bi pružala gore navedene usluge žrtvama i svjedocima obiteljskog nasilja, tako se javila potreba za otvaranjem Savjetovališta.
Suradnja s Utočištem
- Dopunjuje li Savjetovalište usluge gradskog Doma za žrtve obiteljskog nasilja ‘Utočište Sveti Nikola’, surađujete li na neki način?
Savjetovalište je institucionalno odvojeno od Doma za žrtve obiteljskog nasilja ‘Utočište Sv. Nikola’, budući da je njima osnivač Grad Varaždin i Varaždinska županija, ali su nam upravo oni partneri na projektu Savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja, a to znači da pružamo svoje usluge ženama i djeci koji su smješteni u Domu, u suradnji sa njima organiziramo obilježavanje Nacionalnog i Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, održavamo partnerske sastanke i slično.
- Na koji način žrtve stupaju s vama u kontakt? Kako vam se sve mogu obratiti za pomoć?
U 90 posto slučajeva žrtve se nama javljaju nakon prijave kaznenog djela na policiji, kada od policijskih službenika dobe ‘potvrdu’ o prijavi kaznenog djela i papir s kontakt podacima kome se sve mogu obratiti za pomoć i podršku (mi, Dom za žrtve obiteljskog nasilja, Hrvatski zavod za socijalni rad, Crveni križ…). Najčešće se obraćaju telefonskim putem te se dogovara termin savjetovanja. Osim telefonskog poziva, mogu nam se obratiti putem e-maila, Vibera, WhatsApp-a, SMS-a.
Porast prijava obiteljskog nasilja
- Kakvo je stanje u društvu danas po pitanju nasilja u obitelji u odnosu na razdoblje prije pet godina?
Trenutno stanje u društvu po pitanju nasilja je, ja bih rekla, alarmantno. Kada vikendom znam sjediti na Stančićevom trgu, rekla bih da se svaki treći stol suočava s nekim vidom obiteljskog nasilja. Ne mora to biti nužno fizičko nasilje. Može biti i psihičko, ekonomsko… Osobito veliki porast i skok baš tog kaznenog djela dogodio se za vrijeme i nakon pandemije koronavirusa, kada smo bili zatvoreni u kućama, stanovima, nije se moglo ići nikamo bez propusnice, tako da su žrtve bile primorane ostati zatvorene u četiri zida sa počiniteljem. Također, ljudi su u tom periodu ostajali bez posla, stalnih primanja, utjehu su pronalazili u alkoholu, možda i nekim drugim opojnim sredstvima, pa bih rekla da je tako nastao jedan začarani krug te je došlo do porasta broja prijava kaznenog djela obiteljskog nasilja.
- Je li to pratio i porast broja žrtava koje se vama javljaju za pomoć?
Kada uspoređujemo broj stranaka koji nam se javio kroz 2023. godinu naspram 2022. godine, imamo porast od 40 posto. S time da imajte na umu da se nama ne jave sve žrtve koje prijave kazneno djelo policiji, tako da je brojka još i veća, a broj stranaka u 2023. naspram 2019. je gotovo sto posto. Pritom je samo nasilje iz dana u dan sve gore i brutalnije. Žrtve nam dolaze u sve gorem psihičkom stanju, potreban im je određeni period da uopće smognu snage pričati i progovoriti o tome, potrebno im je sve više termina za psihološko savjetovanje, sve češće dolaze sa teškim tjelesnim ozljedama kao posljedicom nasilja, tako da bih rekla da kao društvo moramo još jako puno raditi, osvijestiti se, senzibilizirati, uvesti edukaciju od najranije dobi, dakle, od vrtića pa na dalje.
Ekonomska ovisnost najveći problem
- Koji su najčešći problemi s kojima se susreću žrtve obiteljskog nasilja?
Obzirom da su u 95 posto slučajeva obiteljskog nasilja žrtve žene koje godinama nisu radile, dakle bez vlastitih primanja su, žive u kući počinitelja ili u kući roditelja počinitelja, najčešći i najveći problem je upravo ta ekonomska ovisnost o počinitelju. Osim smještaja u sigurnu kuću, koji je dobrovoljan, one nemaju kamo. Još ako su tu i maloljetna djeca, nastaje iznimno složena i teška situacija. Također, vrlo čest problem je dogovor oko skrbništva, alimentacije odnosno viđanja djeteta od strane drugog roditelja, razvod braka odnosno ako druga strana ne želi razvod, podjela bračne stečevine. Imali smo slučaj gdje su supružnici dijelili kvake od sobnih vrata, svakome 12 komada.
- Kako se pristupa rješavanju takvih problema? I kako se prati situacija i napredovanje?
Kada nastanu takve teške i složene životne situacije, stranci najprije pružamo emocionalnu pomoć i podršku kako bi što je lakše moguće prošla kroz cijeli taj period, i tek kada se uvjerimo da je ona psihički odnosno emocionalno stabilnije, krećemo u rješavanje pravnih pitanja. Uvijek im nastojimo pojasniti i približiti da se to ne može riješiti u jednom danu, da su kazneni postupci, postupci razvoda braka, podjele bračne stečevine, dogovori oko uzdržavanja i skrbništva dugotrajni postupci, za koje će trebati vremena, i da se sve rješava korak po korak. Ukoliko su stranke otvorene za suradnju, ne rade stvari na svoju ruku, slušaju savjete, sve ide puno lakše i brže, a i bezbolnije je, tako da onda možemo reći da je žrtva uspješno prevladala krizno razdoblje.
