Dosta im je što već desetljećima trpe biti prvi susjedi deponiju na koju se odlaže otpad s područja Grada Čakovca i šest općina što je oko 17 tisuća domaćinstava
Na odlagalištu godišnje završi oko 15 tisuća tona otpada. Živjeti pola kilometra od tona i tona smeća nije neugodno, to je sad već neprihvatljivo, od smrada, najezda glodavaca, a uvjereni su i da im utječe i na zdravlje.
Zbog svega toga, ali i činjenice da se godinama kasni s Regionalnim centrom Piškornica koji bi trebao preuzeti smeće, pa do nedavne najave da će se deponij proširiti novom kazetom i to u smjeru mjesta, sazvali su skup mještana na kojem su bili i predstavnici Grada Čakovca i GKP Čakom. Održali nakon toga još jedan sastanak ovoga puta članova Mjesnog odbora i građana.
Na sastanku su mještanima pročitani odgovori Grada Čakovca na pitanja i zahtjeve poslane sa zbora građana. Što ako se ni do 2027. ne realizira Piškornica kamo će se širiti odlagalište, hoće li se širiti prema naselju, kako će se sanirati odlagalište jednom kad proradi Piškornica, što je s prekomjernim kamionskim prometom kroz Totovec samo su neka od pitanja upućena odgovornima.
Na odgovore su dugo čekali, ali su ih ipak dobili. Nova kazeta koja se već ranije planirala i to upravo zbog činjenice da je moguće da se Piškornica ne realizira u planirano vrijeme, čak je 24 puta manja od postojeće. Do toga ne bi ni došlo, odgovara im direktor Čakoma Ivan Perhoč, da se procedura oko početka rada „Piškornice“ provela prema planu. Otkriva i da se eventualne nove plohe neće projektirati i graditi bliže naselju Totovec.
– Na žalost, garanciju o tome da u budućnosti neće biti proširenja, ne možemo dati i to iz razloga što, dosadašnja iskustva vezana uz početak rada Regionalnog odlagališta otpada „Piškornica“ nisu najbolja. Prema sadašnjem planu ono bi s radom trebalo započeti 2027. godine, no kao i u prethodnom slučaju, kao odgovorna tvrtka moramo biti pripremljeni na sve situacije, objasnio je Perhoč.
Plan sanacije odlagališta
– Nakon što profunkcionira „Piškornica“ u Totovcu će prestati trajno odlaganje otpada. Na površinama na kojima se odlagao otpad izgradit će se brtveni sloj, te će se prekriti zemljom. Već je ranije izgrađen donji brtveni sloj koji sprječava utjecaj na podzemne vode. Gornji sloj otpad će i „vizualno“ odvojiti od okoliša te će spriječiti bilo kakav eventualni utjecaj na kvalitetu zraka.
– Sanacija odlagališta će se raditi prema zakonom previđenoj proceduri, a u skladu s njom dobivene su i sve dozvole. Bez obzira što se u Totovcu otpad više neće odlagati, narednih 30 godina pratit će se kvaliteta vode, tla i zraka te će ti podaci biti javno dostupni. U privitku je i Okolišna dozvola temeljem koje se provodi sanacija odlagališta, objašnjava Perhoč. Što pak se pojačanog kamionskog prometa tiče, Grad Čakovec je u postupku provedbe nabave za izradu prometne studije koja će utvrditi mogućnosti gradnje alternativnih prometnih pravaca koji bi kamionski promet usmjerili izvan naselja Totovec, ali i ostalih naselja takozvanog dravskog bazena.
Kako osigurati buduće generacije ?
Mještani na čelu s Mjesnim odborom Totovec i dalje su zabrinuti zbog onog što im nosi budućnost, ponajprije od toga da će se odlagalište još više približiti naselju. Ni sada im nije jasno kako se mogla dobiti dozvola za proširenje koja je od rubne točke i prvog stambenog objekta u naselju udaljena manje od 500, pa čak i 400 metara. Ono što su posebno naglasili je da se njihovo mjesto ne razvija ni brže ni bolje od drugih čakovečkim mjesnih odbora, a već godinama trpe zbog suživota s otpadom.
– Želimo konačno od toga imati nekakve koristi. Tražimo da se pokrenu veće investicije kao što su škola, dvorana, starački dom, solane ploče koje bi cijelom mjestu omogućile besplatnu struju. Tražimo da se ispita mogućnost sufinanciranja komunalne naknade, vode, plina, kupovina knjiga za osnovnoškolce i srednjoškolce, napokon da se napravi autobusno stajalište, stoji među ostalim u dopisu Totovčana koji samo žele bolje uvjete života nego imaju sada, za sebe ali i buduće generacije.
Odgovore ali i poteze odgovornih još čekaju.
Preuzeto iz Lista Međimurje, br. 3597
