Ne samo po temperaturi zraka, nego i po ukupnoj sezonskoj količini oborine razdoblje od 1. prosinca 2022. do 28. veljače 2023. godine je ponegdje bilo znatno iznad prosjeka - čak 'ekstremno kišno', kao primjerice u Varaždinu i okolici, kaže Vakula
Za razliku od veljače, koja je u većini Hrvatske
dobila klimatološku ocjenu DHMZ-a “normalno” – i prema
srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka i prema ukupnoj mjesečnoj
količini oborine – zima je imala zamjetnije veće
odstupanje od prosjeka pa je zaslužila ocjene
“toplo” i “vrlo toplo” te uglavnom “kišno” i “vrlo kišno”. I
dugoročne prognoze za proljeće daju povećanu vjerojatnost
pozitivnog odstupanja, posebice srednje sezonske temperature
zraka, piše glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.
Ocjena “normalna” prilično “skriva” zamjetnija toplija i
hladnija razdoblja veljače, kao i dugotrajniji niz sušnih
dana te kraći s oborinama, i to intenzivnijima. Djelomično na
njih upućuju lokalne ocjene “sušno”, na jugu Hrvatske i “vrlo
sušno”, te “kišno” ponegdje u istočnoj Hrvatskoj, dodaje Vakula.
Vakula kaže da će se od svega vjerojatno ponajviše pamtiti
zimska epizoda posljednjeg vikenda, koja je prouzročila
kojekakve nevolje. “47 cm novog snijega u Gospiću, izmjerenih 27.
veljače u 7 sati, jedna je od većih vrijednosti, ali ne i
najveća.
Samo u veljači je više izmjereno 3 puta: 59 cm 9. 2. 1986.
godine, 64 cm 11. 2. 1999., kada je i posljednji put
izmjereno više od 47 cm te 78 cm 19. 2. 1958., što je i
najveća ikad izmjerena visina novog snijega na toj meteorološkoj
postaji DHMZ-a. A više nego ove godine izmjereno je još
7 puta u drugim mjesecima: 4 puta u siječnju – i to najviše 70 cm
18. 1. 1950. godine, te 2 puta u prosincu i 1 u studenome”,
naglašava Vakula.
I dok veljača nije bila blizu ekstremne – zima
je! U mnogim mjestima među 5 najtoplijih u povijesti
mjerenja. Štoviše, na meteorološkim postajama Zagreb
Maksimir i Osijek srednja sezonska temperatura zraka bila
je 2. najviša, odmah iza zime 2006/7. A podaci za Osijek
postoje još od zime 1899/90!, kaže naš meteorolog.
“Ne samo po temperaturi zraka, nego i po ukupnoj sezonskoj
količini oborine razdoblje od 1. prosinca 2022. do 28. veljače
2023. godine je ponegdje bilo znatno iznad prosjeka – čak
“ekstremno kišno”, kao primjerice u Varaždinu i
okolici. Vrlo blizu te ocjene bilo je i u većem dijelu središnje
i istočne Hrvatske, te mjestimice u Gorskome kotaru i Lici, dok
je na sjevernom i južnom dijelu Jadrana klimatološka
ocjena bila “normalno”, uz mjestimičan čak mali manjak
oborine od prosječne sezonske količine, kao primjerice
u Lastovu, Pločama i Dubrovniku”, kaže
Vakula.
“Kao i za zimu, i prognoze za proljeće daju povećanu
vjerojatnost za toplije proljeće te u dijelu Hrvatske
kišovitije od prosječnoga. Nadajmo se samo bez ponavljanja
“zimskih” – i većih odstupanja od prognoziranih”, dodaje Vakula.