Kako bi se suprotstavili ovom problemu, Hrvatsko gastroenterološko društvo je u suradnji s četiri stručna društva obiteljskih liječnika izradilo i predstavilo smjernice tzv. oportunističkog probira visokorizičnih skupina pacijenata
Većem udjelu ljudi rak debelog crijeva dijagnosticira se u mlađoj
dobi i u opasnijem stadiju bolesti, pokazalo je izvješće.
Liječnici nisu sigurni zašto, prenosi The Wall Street Journal.
Američko društvo za rak priopćilo je u srijedu da je 2019. godine
oko 20 posto novih dijagnoza raka debelog crijeva potvrđeno
kod pacijenata mlađih od 55 godina, dok ih je 1995. bilo 11
posto u toj dobi.
Oko 60 posto novih karcinoma debelog crijeva u 2019.
dijagnosticirano je u uznapredovalim stadijima, u usporedbi
s 52 posto sredinom 2000-ih i 57 posto 1995., prije
nego što je probir bio raširen. Slučajevi i stope smrtnosti od
kolorektalnog raka nastavili su sveukupno padati desetljećima
zahvaljujući probiru, boljim tretmanima i smanjenju faktora
rizika kao što je pušenje, rekli su autori izvješća ACS-a. No,
prebacivanje težišta na mlađe ljude i dijagnoze u naprednijim
stadijima onkologe zove na oprez.”Poboljšanja su usporena, a
usporena su zbog ovog suprotnog trenda koji vidimo kod mladih
ljudi”, rekla je Kimmie Ng, ravnateljica Centra za rak debelog
crijeva pri Institutu za rak Dana-Farber u Bostonu. “Sve više
dobivaju dijagnozu raka koji možda nije izlječiv.”
Rak debelog crijeva jedan je od najčešćih tipova raka u SAD-u
i drugi najsmrtonosniji iza raka pluća. Oko 153 000
dijagnoza očekuje se 2023. godine, procjenjuje ACS, uključujući
oko 19 500 slučajeva kod osoba mlađih od 50 godina. Rak je
najčešći među osobama od 65 do 74 godine, ali stopa slučajeva
među osobama mlađima od 50 godina brzo je porasla. Smrt glumca
Chadwicka Bosemana 2020. od raka debelog crijeva u dobi od 43
godine privukla je više pažnje ovom trendu.
Istraživači nisu sigurni zašto se stope oboljelih među mlađim
ljudima povećavaju. Promjene u poznatim čimbenicima rizika
uključujući nezdravu prehranu, konzumaciju alkohola i tjelesnu
neaktivnost mogle bi tome pridonijeti, ali ne mogu u potpunosti
objasniti trend, rekli su onkolozi. Neki misle da
bi promjene okoliša mogle preoblikovati mikrobiotu
(sastav mikroorganizama u ljudskim tijelima), dovodeći ih u
opasnost.
“Vidim toliko mladih pacijenata koji žive stvarno zdravim stilom
života kojima se dijagnosticira metastatski rak debelog crijeva”,
rekla je dr. Ng te dodala da postoje i druge izloženosti okoliša
koje treba razmotriti.
Pokretači pomaka prema dijagnozama u kasnijoj
fazi također nisu jasni, ali tome vjerojatno pridonose
stalne stope probira. Mlađi pacijenti također imaju tendenciju da
se dijagnoza dijagnosticira u kasnijim fazama, dijelom zato što
liječnici mogu zamijeniti simptome kao što su bolovi u trbuhu,
krv u stolici i neželjeni gubitak težine za nešto drugo u tim
dobnim skupinama.
ACS i povjerenstvo koje podupire Vlada SAD-a posljednjih su
godina smanjili preporučeni prag za pregled na 45 s 50 u svjetlu
trendova. Tema je zadnje dvije godine također i u fokusu
stručnjaka u EU, potvrdio je prof. Neven Ljubičić,
Predsjednik sekcije za preventivne aktivnosti Hrvatskog
gastroenterološkog društva i predsjednik nacionalnog povjerenstva
za provedbu i praćenje programa ranog otkrivanja raka debelog
crijeva.
– Dakako da je pobol i dalje najveći u osoba starijih od 50
godina, ali jako zabrinjava trend povećanja učestalosti i među
onima koji su mlađi od 50. U RH, uprosječeno, od raka debelog
crijeva godišnje oboli 200-250 osoba mlađih od 50 godina i
smrtnost je u tih bolesnika nažalost veća nego u skupini
bolesnika koji su stariji od 50 godina. Koji su razlozi tome nije
u potpunosti jasno. Puno se piše o negativnom utjecaju
brojnih čimbenika okoliša, hrane i pića na povećanu
pojavnost kolorektalnog karcinoma. Isto tako, činjenica je da
značajan broj osoba s rakom debelog crijeva ima jasnu nasljednu
predispoziciju i ta nasljedna predispozicija, udružena s brojnim
čimbenicima okoliša, može ubrzati proces nastanka raka debelog
crijeva – govori prof. Ljubičić.
I hrvatski su liječnici prepoznali ovaj problem pa je prije dvije
godine Hrvatsko gastroenterološko društvo u suradnji s četiri
stručna društva obiteljskih liječnika izradilo i predstavilo
smjernice tzv. oportunističkog probira visokorizičnih skupina
pacijenata.
– Suština oportunističkog programa je dopuna postojećem
nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva u
smislu da se u ordinacijama obiteljske medicine prepoznaju
pacijenti koji imaju visoki rizik pobola od raka debelog
crijeva, bez obzira na dob. Takve bolesnike bi naši liječnici
obiteljske medicine sukladno smjernicama direktno upućivali na
kolonoskopiju. Primjer: ukoliko u ordinaciji imamo osobu čiji su
majka i/ili otac imali rak debelog crijeva prije pedesete godine
života takvu osobu smatramo osobom visokog rizika za nastanak
raka debelog crijeva i takva osoba će biti upućena od liječnika
obiteljske medicine na ugovoreni termin kolonoskopije već s 40
godina života – deset godina ranije od dobi u kojoj su majka
i/ili otac oboljeli od kolorektalnog karcinoma – objašnjava prof.
Neven Ljubičić.
Upravo ovakvim pristupom detektiranja visokorizičnih osoba može
se prevenirati ili rano otkriti rak debelog crijeva
koji se javlja u populaciji mlađih od pedeset godina. – Program
je dobio “zeleno svjetlo” resornog ministarstva, HZZO-a i HZJZ-a
i načinjen je kompletan akcijski plan tako da vjerujem
da bi u vrlo skoro vrijeme mogao biti i implementiran kao
nadopuna nacionalnom (populacijskom) programu ranog otkrivanja
raka debelog crijeva – zaključuje.