Stanko Padarić ostvario je važan doprinos likovnoj zajednici osnivanjem i članstvom u nekoliko likovnih udruga
Izložba slikara Stanka Padarića iz Svetog Martina na Muri otvara se u subotu 16.3.2024. u 18 sati u zgradi Scheier.
Stanko Padarić rođen je 1957. godine. Osnovnu školu pohađao je u Svetom Martinu na Muri, soboslikarski zanat izučio je u srednjoj školi u Varaždinu. Posredstvom naučenog u strukovnoj školi počinje slikati u slobodno vrijeme. Po prvi puta svoja djela izlaže javnosti 1982. godine na skupnoj izložbi u Lendavi. Od tada je izlagao na više od dvjesto skupnih i preko dvadeset samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Stanko Padarić ostvario je važan doprinos likovnoj zajednici osnivanjem i članstvom u nekoliko likovnih udruga.
Oformio je likovnu udrugu za gornje Međimurje kojoj je bio predsjednik čak devet godina. Okupio je preko trideset članova kojima je pružio podršku i priliku za razvoj likovne karijere. Svoje ideje i iskustva nastavio je dijeliti s članovima Likovne udruge Donjeg Međimurja Prelog, LUČ-a i likovnim udrugama u Sloveniji. Posvećenost promicanju likovne umjetnosti pokazao je također kroz sudjelovanje na likovnim kolonijama, posebno onima humanitarnog karaktera, obnovio je mnoge kapele, poklonce, skulpture i zidne slike na kućama i crkvama.
Dom je tamo gdje je srce, a srce Stanka Padarića duboko je ukorijenjeno u rodnom kraju s kojim je posebno vezan. Veza puna poštovanja i nostalgije prema zavičaju i životu kakav je nekad bio. Njegovo slikarstvo oda je jednoj rijeci, goricama i Svetom Martinu na Muri u kojem je proveo cijeli život, gdje i danas (u mirovini) živi i slika, uz rijeku Muru koja nosi sa sobom mnoge priče i uspomene, brežuljke koji na svojim valovitim linijama čuvaju tradiciju i običaje koji su se razvijali stoljećima, vinograde, simbole tradicije, okosnica su i središnji motivi u njegovim djelima.
Inspiracija i izvor njegove umjetničke energije uvijek su priroda, običaji i tradicija. Danas su ostali temeljna odrednica slikarstva Stanka Padarića, koji evocira nostalgiju za minulim vremenima, a ljepotu i povijest sačuvao je i prenosi budućim generacijama. Kvalitetu slikanja prirode prikazuje kroz refleksije okolnih šuma i neba, stvarajući bajkovitu igru svjetla i sjena. Obale rijeke prekrivene su zelenim travama i šumskim područjima koji daju skladnu paletu boja. Dok u slikanju pejzaža naginje impresionizmu, u slikanju figura priklonjen je načelima hlebinske slikarske škole. Slaveći prirodu, rodni kraj i tradiciju kroz slikarstvo inspirira gledatelja da vrednuje svoje okruženje i da se dublje poveže sa svojim korijenima.
