Najviše se vara na mesu, medu, ulju, mlijeku i sirevima. Pa je tako čak 16 posto kozjih i ovčjih sireva miješano s onim kravljim, a kravlji sir u 13 posto slučajeva ima manje mliječne masti od onoga što piše na etiketi
Umjesto mesa, melju se kosti. Šokantna je količina lažnih
informacija na deklaracijama proizvoda koje su otkrili
inspektori. Nerijetko se koriste lošiji sastojci ili se pravi
miješaju s jeftinijim. Pa tako više od trećine uzoraka mljevenog
mesa ima više vezivnog tkiva, a manje mesa od deklariranog.
Varalo se i na tjestenini – od toga da nije odgovarala gramaži,
pa do toga da je postotak jaja niži u odnosu na ono što piše na
deklaraciji.
Najviše se vara na mesu, medu, ulju, mlijeku i sirevima. Pa je
tako čak 16 posto kozjih i ovčjih sireva miješano s onim
kravljim, a kravlji sir u 13 posto slučajeva ima manje mliječne
masti od onoga što piše na etiketi, piše
Danas.hr
Na deklaraciji jedno, a u pakiranju drugo i u slučaju mineralne
vode. Nedostaje minerala. Ništa bolji rezultati ni kod analize
vina. U 50 posto slučajeva patvoreno je dodatkom vode i šećera
čije podrijetlo ne dolazi iz grožđa.
Lažno se pokazalo i 6 od 10 uzoraka bučinog ulja, i to tako da je
u njih dodavano neko drugo ulje, dok se u maslinovo ulje najčešće
dodaje suncokretovo.
Iako je hrana u Hrvatskoj kvalitetnija nego u mnogim europskim
zemljama, samo prošle godine kroz sustav brzog uzbunjivanja za
hranu s polica je povučeno 117 proizvoda.
“Ako se u hrani utvrdi neka kemijska ili mikrobiološka tvar koja
nije uobičajeno regulirana propisom, a u drugom slučaju se radi
ako ona je regulirana propisom, međutim vrlo su mala odstupanja u
kojem je ona utvrđena u hrani”, kaže Brigita Hengl, stručna
savjetnica iz Centra za sigurnost hrane.
“Bilo bi jako dobro kada bi se objavljivali podaci i o prodajnim
mjestima i o proizvođačima koje takve proizvode stavljaju na
tržište”, kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica u
poljoprivredno-prehrambenoj industriji.
Razlozi povlačenja proizvoda s polica bili su i pronalazak
mikroorganizama, parazita, teških metala, pesticida, antibiotika
i aditiva.
“To je dosta skupo, to je za potrošače vrlo često nezgodno – oni
reagiraju ako je nešto vidljivo na prvi pogled, ovako je to vrlo
teško vidjeti. Nema drugog savjeta – nego paziti gdje se kupuje i
od koga se kupuje”, dodaje Blažić.
Iako je sva ova hrana zdravstveno ispravna, količina lažnih
informacija na deklaracijama čini se nikad veća.