Mještani su posebno ponosni na crkvu sv. Jeronima, spomenik nulte kategorije koji čuva Rangerove freske, a crkva je to poznata kao višestoljetno mjesto čašćenja crkvenoga naučitelja sv. Jeronima
Uz brježuljke ukrašene vinogradima, ulazak u Štrigovu u Gornjem Međimurju ne može proći a da se ne primijete tri crkvena zvonika dviju štrigovskih crkava.
Na granici sa Slovenijom, na krajnjem sjeveru Hrvatske, smjestila se župna crkva sv. Marije Magdalene te crkva sv. Jeronima. Štrigova je poznata kao višestoljetno mjesto čašćenja crkvenoga naučitelja sv. Jeronima, a po nekim teorijama štrigovski Stridon njegovo je mjesto rođenja.
Župa sv. Marije Magdalene u Štrigovi prvi se put spominje 1334. u kanonskoj vizitaciji, no sigurno je crkveni život na tom području bio prisutan stoljeće i pol ranije. Jer kult Marije Magdalene u sjeverozapadnoj Hrvatskoj povezan je s križarima, koji su po povratku iz Svete Zemlje štovanje te prve glasnice Krista uskrsnuloga donijeli u Europu.
Danas štrigovskoj župi pripadaju mjesta Banfi, Grabrovnik, Jalšovec, Leskovec, Prekopa, Robadje, Stanetinec, Sveti Urban, Štrigova i Železna Gora, a ima oko 2200 župljana.
Čuvaju obiteljsku i crkvenu tradiciju
Njihov je župnik posljednjih šest godina dr. Kristijan Kuhar, 42-godišnji svećenik rodom iz Slavonije koji je zaređen za svećenika kao franjevac trećoredac, a 2020. inkardiniran u Varaždinsku biskupiju. U Štrigovi je zamijenio dugogodišnjega župnika mons. Leonarda Logožara. ‘Vladari Međimurja’ su se izmjenjivali počevši od ugarskih kraljeva. Potom su njime upravljali grofovi celjski, pa zrinski.
Ovaj dio bio je granično područje između Ugarske i Štajerske, a Štrigova je zbog svoje pozicije kroz povijest bila važno crkveno i gospodarsko središte. Ovamo su ljudi dolazili trgovati, a uz to su bila i velika proštenja, tzv. muška za blagdane sv. Josipa i sv. Jeronima te ona na kojima su žene prodavale svoje proizvode na blagdane sv. Marije Magdalene i sv. Barbare«, daje povijesni uvid u kraj u kojem djeluje župnik Kuhar.
Njegov je život uz svećenički poziv ispunjen i istraživanjem liturgije na staroslavenskom jer je zaposlen kao znanstveni suradnik na Staroslavenskom institutu, piše Glas koncila.
»Budući da sam rodom iz Slavonije, kada sam došao u Štrigovu, doživio sam svojevrsni kulturni i mentalni šok. Ljudi su ovdje jako radišni, spremni su na pomoć i suradnju te poštuju one koji rade predano kao i oni sami.
Prihvatili su me župljani. Isprva su bili pomalo zatvoreni i oprezni, ali kada smo se upoznali, počela se stvarati posebna veza. Štrigovčani čuvaju obiteljsku i crkvenu tradiciju, imaju puno običaja i do toga im je stalo«, napominje župnik i iznos brojke koje daju bolji uvid u vjerski život.
Svake godine bude kršteno 20-ak djece, a u prosjeku bude desetak više sprovoda. Prvu pričest i krizmu osnovnoškolci primaju svake godine, a ovisno o generaciji bude ih između 15 i 25.
Ostatak članka pročitajte ovdje.
