Izmjenama zakona predviđeno je povećanje sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite, a maksimalni iznos sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite udvostručio bi se - sa 265,45 na 530,89 eura (s 2000 kuna na 4000 kuna)
Dok jednome ne smrkne, drugome ne svane! Istodobno dok Vlada
podiže prihodovni cenzus na osnovi kojega širi broj korisnika
dopunskog zdravstvenog osiguranja kojima ga pokriva država,
sprema se veliko poskupljenje cijena zdravstvenih usluga,
između 30 i 35 posto, za one koji dopunsko zdravstveno osiguranje
nemaju. Poskupjet će, doduše, za sve, no oni koji nemaju
dopunsko, to će platiti sami: prema prijedlogu izmjena i dopuna
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predviđeno je povećanje
iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine
zdravstvene usluge, a maksimalni iznos sudjelovanja osiguranih
osoba u troškovima zdravstvene zaštite udvostručio bi se – s
265,45 na 530,89 eura (najava je bila u kunama: s 2000 kuna na
4000 kuna). Cilj je povećati prihode pružatelja zdravstvene
zaštite za 125 milijuna kuna godišnje. Logično. Država odnekud
treba financirati širu listu onih kojima plaća.
– Preliminarne procjene pojedinih osiguravatelja govore o
povećanju izdataka za štete dopunskog od 15 posto do 20 posto.
Dodatnim povećanjem iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene
zaštite stvaraju se novi dodatni troškovi za buduća razdoblja, za
koje bi svaki prudentni pružatelj usluge osiguranja morao
predvidjeti i mjeru povećanja premije – kaže direktor Hrvatskog
ureda za osiguranje Hrvoje Pauković i pojašnjava da im
je člankom 91. Zakona o osiguranju propisana obveza da osiguraju
dostatnost premije osiguranja, odnosno da ih formiraju na način
da su u stanju trajno ispunjavati preuzete obveze iz osiguranja.
Ako bi se izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju usvojile u inicijalno predloženom obliku, došlo bi,
ističe, do znatnog povećanja izdataka za štete i HZZO-u i svim
osiguravateljima u tolikoj mjeri da bi pravila aktuarske i
osigurateljne struke te pravila upravljanja rizicima dovela do
potrebe povećanja cijena kako bi ta linija poslovanja uopće bila
održiva.
Allianz nije mijenjao cijene polica zdravstvenih osiguranja prema
građanima ni nakon odluke Komore o poskupljenju iako su im cijene
ugovornih zdravstvenih ustanova rasle od 10 do 50 posto, što se
odražava na troškove i visinu šteta po policama. No nakon najava
poskupljenja minimalnih troškova sudjelovanja od strane
države, analiziraju potencijalno povećanje premija. Novo
poskupljenje razmatraju i u Uniqi nakon što su lani u veljači
prilagodili cijene, a godišnji limit za pokriće troškova doplata
za lijekove s dopunske liste povećali s 1200 kuna (159,27 eura)
na 3000 kn (398,17 eura).
– Vjerujemo da će nove cijene zdravstvenih usluga za osiguranike
bez dopunskog zdravstvenog osiguranja kojima se pokušava ublažiti
teško stanje u zdravstvu motivirati građane koji nemaju dopunsko
da ga ugovore – uvjereni su u Uniqi.
Croatia osiguranje poskupjelo je dodatno zdravstveno osiguranje
sredinom rujna 2022. između 15 i 20 posto za nove ugovore,
slijedom povećanja cijena usluga suradnih zdravstvenih ustanova i
HLK. Poručuju da izmjene zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju ne sadrže važnije reformske promjene javnog i
privatnog zdravstvenog ustava te da će osiguravatelji koji
provode dopunsko zdravstveno osiguranje jednostavno plaćati višu
cijenu participacije.
Generali osiguranje nije mijenjao cijene više godina, a o novim
cijenama se ne očituju dok ne znaju u kojem će obliku izmjene
zakona biti usvojene. U Wieneru kažu da su se cijene najčešće
korištenih zdravstvenih usluga vanjskih partnera za dodatno
zdravstveno osiguranje povećale u rasponu od 30 posto do čak
90 posto.
– Primjerice, cijena specijalističkog pregleda uvećana je 37
posto, kontrolnog specijalističkog pregleda 76, EKG-a 88, UZV
štitnjače 47 te PAPA testa 51 posto – preciziraju u Wieneru, koji
još nije mijenjao cijene dodatnog zdravstvenog osiguranja, ali će
uskoro ponuditi redizajnirane programe s novim
cijenama. Osiguravatelji ističu kako su uslijed inflacije rasli
troškovi zdravstvenih usluga, medicinskih uređaja i pomagala, ali
i cijena rada.