Dr. Starčević predsjednik je Upravnog vijeća Zavoda za hitnu medicinu
Rodom iz Čakovca, gdje je proveo i cijeli svoj radni i životni vijek, dr. Drago Starčević punih je 40 godina odradio na kirurškom odjelu čakovečke Bolnice. Umirovio se 2012. godine, no i dalje je svestran i angažiran. Aktivan je u Hrvatskom Crvenom križu te Gradskom društvu Crvenog križa Čakovec, a kroz rad Upravnog vijeća Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije pomno prati rad ove značajne zdravstvene ustanove.
– Po završetku čakovečke gimnazije rano sam se opredijelio za studij medicine. Želio sam studirati, a moji roditelji su mi to omogućili na čemu sam im neizmjerno zahvalan. Te godine na Medicinski fakultet u Zagrebu upisalo se ukupno 5 učenika iz moje generacije. U vrijeme kad sam diplomirao u Međimurju je bila velika potreba za liječnicima, tako da sam praktički odmah dobio zaposlenje u čakovečkoj Bolnici. Nakon što sam tadašnjem ravnatelju izrazio želju za bavljenjem kirurgijom, uputio me na Kirurški odjel gdje sam počeo raditi 1. veljače 1972. godine. Kasnije sam dobio specijalizaciju iz kirurgije koju sam obavio dijelom u Čakovcu, a dijelom u KBC Rebro u Zagrebu, rekao nam je dr. Starčević.
Na kirurškom odjelu čakovečke bolnice
Po povratku iz Zagreba, nakon položenog specijalističkog ispita, cijeli svoj radni vijek proveo je na Odjelu kirurgije Županijske bolnice Čakovec, sve do umirovljenja 2012. godine, odnosno punih 40 godina. Tijekom godina rada na Odjelu obavljao je razne dužnosti kirurške djelatnosti i odjela. Neko vrijeme bio je član, a potom i predsjednik Radničkog savjeta kao organa Uprave.
– Svakodnevni posao na Odjelu kirurgije bio je vrlo raznolik. Tu spada operativni dio koji se provodi u operacijskim salama te rad u kirurškim ambulantama. Kad se sve zbroji, riječ je o vrlo odgovornom i zahtjevnom poslu. Tome treba pridodati i dežurstva koja su nekad bila i više puta tjedno, te rad vikendima i praznicima, tako da je ostajalo malo vremena za obitelj ili eventualne hobije, dodao je dr. Starčević.
Interes i kontinuirano učenje i usavršavanje za pojedine dijelove kirurgije došli su tijekom godina. Uz svakodnevni rad u okviru opće kirurgije kroz više se desetljeća bavio kirurgijom dojke, pretežito operacijama karcinoma.
– I danas me sretnu i pozdravljaju moje bivše pacijentice koje su se nakon operacije uspješno oporavile. Pored toga, kraći sam se period bavio i dječjom kirurgijom, a stalno mjesto rada bio mi je Odjel za traumatologiju. Još davnih 80-ih godina na tom smo Odjelu započeli i liječenje oboljelih pacijenata ugradnjom djelomičnih i kompletnih proteza kuka, s ponosom je istaknuo naš sugovornik.
Drago Starčević (desno)
Kroz brojne kongrese, vježbe te povremene odlaske u inozemne zdravstvene centre dr. Starčević kontinuirano se usavršavao za uža stručna područja. Također, sa suradnicima je organizirao susret kirurga Slovenije i Hrvatske, a kao rezultat izdan je zbornik.
Uz svakodnevni rad na kirurškom odjelu niz godina obavljao je i posao stalnog sudskog vještaka medicinske struke te sudjelovao u radu suda. Također, osam je godina bio angažiran i kao liječnik te zajedno s policijskim ekipama izlazio na uviđaje kod kojih je trebalo medicinsko mišljenje o uzroku smrti i teških ozljeda; u situacijama ubojstava, samoubojstava, naleta vlaka, sumnjivih smrti i slično. Kako su uviđaji bili u razna doba dana, ali i noći, ovaj mu je posao, uz rad na kirurgiji, bio prilično naporan.
RAD U UPRAVNOM VIJEĆU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU
U početku kao član, a sada već u dva mandata kao predsjednik Upravnog vijeća Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije dr. Starčević pomno prati rad ove respektabilne zdravstvene ustanove. U tom se periodu djelatnost za hitnu medicinu odvojila u zasebnu ustanovu. Zavod je kadrovski i stručno rastao, adaptirana je infrastruktura te obnovljen i poboljšan vozni park i oprema vozila. Prije dvije godine u sastav Zavoda ušao je i sanitetski prijevoz pacijenata. Osnivač Zavoda je Međimurska županija, a njegovim radom upravlja se kroz Upravno vijeće.
– Upravno vijeće Zavoda, u kojem sam predsjednik, broji pet članova. Tri člana su predstavnici osnivača, odnosno Međimurske županije, te po jedan predstavnik Radničkog vijeća i Stručnog vijeća Zavoda. U tom poslu izuzetno je bitna koordinacija između osnivača, ravnatelja Zavoda i djelatnika. Svi oni imaju za cilj da Zavod funkcionira zadovoljavajući zdravstvene potrebe stanovnika Međimurske županije u segmentu hitne medicinske pomoći i sanitetskog prijevoza, da se razvija materijalno i kadrovski uz zajedničku viziju budućnosti Zavoda. Važna je i presudna suradnja s osnivačem, Međimurskom županijom na čelu sa županom Matijom Posavcem, a time i zasluga za osiguranje prostorne i kadrovske popunjenosti Zavoda te obnovu vozila hitne pomoći i saniteta, pojasnio nam je dr. Starčević.
Što se tiče rada u 2023. godini, pored redovnih aktivnosti, kao što su provođenje osnovne djelatnosti hitne medicine i sanitetskog prijevoza, osiguranja javnih okupljanja, educiranje javnosti, nastavak stručnog usavršavanja djelatnika te suradnja s drugim ustanovama, dr. Starčević istaknuo je i izvedbu druge faze adaptacije suterena zgrade Zavoda te njezino opremanje za potrebe Edukacijskog centra Zavoda te izradu projektne dokumentacije objekta za smještaj, održavanje i servisiranje vozila. Osim toga, u planu je i izmjena Mreže hitne medicine.
– Zavod je predložio izmjenu Mreže hitne medicine kojom bi Ispostava Kotoriba radila 0-24 sata, 7 dana u tjednu, putem timova koje bi financirao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Naime, gušća Mreža ispostave hitne medicine na području Međimurske županije znači i veći broj timova hitne medicinske pomoći na terenu, što doprinosi većoj kvaliteti zdravstvene zaštite na području cijele Međimurske županije. Stoga se nadamo da će se prijedlog Zavoda uvažiti, a izmjenu Mreže hitne medicine očekujemo nakon Izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti, dodao je naš sugovornik.
S otvorenja ispostave u Kotoribi
Razvoj Zavoda, kako ga je dr. Starčević zamišljao od trenutka stupanja na dužnost člana, a kasnije i predsjednika Upravnog vijeća Zavoda, ostvaruje se iz godine u godinu.
– Širenje Mreže hitne medicine i saniteta, nabavka vozila i medicinske opreme te stručna edukacija djelatnika prvi su nam prioritet. Za to je potrebna financijska stabilnost ustanove koja je trenutno narušena prvenstveno zbog toga što mjesečna sredstva koja Zavod dobiva od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje putem ugovora za provođenje svojih djelatnosti ne prati povećanja troškova rada i troškova plaća djelatnika. Zavod kontinuirano poboljšava kvalitetu svog rada i zdravstvene skrbi za pacijente Međimurske županije, i to nam je misao vodilja kod donošenja planova, smjernica rada i odluka, naglasio je.
VOLONTER CRVENOG KRIŽA
Pored rada u Upravnom vijeću Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije dr. Starčević aktivan je i u radu Gradskog društva Crvenog križa, za koji ga je još tijekom gimnazijskih dana zainteresirao razrednik prof. Đuro Novak te se 1963. godine upisao u podmladak.
– Od tada pa sve do danas aktivan sam volonter Crvenog križa, kao predavač prve pomoći za vozače, organizator, trener i sudac na mnogim natjecanjima ekipa iz prve pomoći. Natjecanja su se tada održavala na općinskoj, međuopćinskoj, republičkoj i saveznoj razini, a sudjelovale su ekipe osnovnih i srednjih škola, civilne zaštite, radnih organizacija. Znalo se natjecati i do 40 ekipa, a rezultati su bili prva mjesta na svim razinama pa i na saveznim, gdje su sudjelovale najbolje ekipa iz cijele bivše države, rekao je.
U Gradskom društvu Crvenog križa Čakovec dulje je vrijeme obavljao funkciju predsjednika Društva i člana Odbora, a od nedavno je i član Glavnog odbora Hrvatskog Crvenog križa.
– Rad u Crvenom križu pruža svim djelatnicima, pa i meni, veliko zadovoljstvo, tim više što je u zadnjem periodu Gradsko društvo Crvenog križa značajno poboljšalo i proširilo djelovanje te se kadrovski ekipiralo. Izgradila su se dva značajna objekta za Grad Čakovec i Međimursku županiju. Zahvaljujući djelatnicima i uspješnom vođenju Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec danas služi kao primjer u cijeloj zemlji, ponosno je istaknuo.
VRIJEME ZA OBITELJ, ALI I JUTARNJU KAVU S PRIJATELJIMA
Iako već 35 godina živi u Šenkovcu, dr. Starčević i dalje se smatra Čakovčancem. Ljubav prema medicini donijela mu je poslovnu, ali i privatnu sreću. U braku je s dr. Dušankom Sačer-Starčević, pedijatricom po struci, koja je cijeli svoj radni vijek provela kao liječnica u Međimurju, od zaposlenja u čakovečkoj Bolnici 1972. godine, nakon specijalizacije kao liječnica na Odjelu pedijatrije, a potom i kao liječnica koncesionarka u svojoj ambulanti. S godinama braka obitelj se proširila.
– Imamo dvoje djece, Jasminu i Marka, a uz zeta i snahu, imamo i tri unuke. Tesa (12) i Heda (5) žive s roditeljima u Londonu, dok je Vita (5) s roditeljima u Zagrebu. Naravno, uvijek nam je veliko veselje kad nas posjete ili pak kad mi odemo do njih, priznao nam je naš sugovornik.
– Tijekom radnog vijeka nije bilo baš puno slobodnog vremena, a kad ga je bilo iskoristili smo ga za putovanja s dragim prijateljima i upoznavanje drugih zemalja i ljudi. Sad, kad sam u mirovini, volim popiti jutarnju kavu s dobrim prijateljima u ugodnom okruženju. I tako mi počinje dan! Nadam se da ću i dalje biti vitalan, bistrog uma, te da ću popiti još puno takvih kava, našalio se dr. Starčević.