Načelnici Goričana i Kotoribe ŽUC-u su uputili i službeni dopis kojim traže sanaciju ceste
Dio lokalne ceste LC 20066 Goričan – Kotoriba, cesta uz murski
nasip i danas zadaje probleme mještanima. Kada je 2018. započela
obnova ove dionice takozvanim eko asfaltom u vrijednosti
tadašnjih 3,42 milijuna kuna ili u današnjoj valuti 454,7 tisuća
eura, svi su bili sretni zbog lakšeg prometovanja između dva
naselja, no bilo je i zabrinutih zbog načina obnove ceste te
njene izdržljivosti. Njihova se zabrinutost pokazala opravdanom.
O lošem stanju ceste govore nam mještani dvaju sela, a pitanje se
opetovano postavlja i načelnicima na sjednicama Općinskog vijeća.
– Cesta Goričan Kotoriba je u jako lošem stanju. Jeste li možda u
skorije vrijeme kontaktirali ŽUC što se po tom pitanju može
napraviti?, bilo je jedno od zadnjih pitanja vijećnika
Leonarda Gudlina na sjednici Vijeća u Goričanu.
Pitamo, molimo, zovemo
Načelnik Emanuel Sinković vijećnicima je
odgovorio da je u suradnji s načelnikom Kotoribe Dariom
Friščićem uputio službeni dopis ravnateljici ŽUC-a
Đurđici Hamer.
– Stanje ceste smo fotografirali, zapisali koordinate na kojima
se mora provesti hitna sanacija, a najveći problemi su
detektirani u suradnji s načelnikom Friščićem, rekao je Sinković.
To nam je u telefonskom razgovoru potvrdio i načelnik Friščić, uz
napomenu da općine nemaju nikakvu ingerenciju nad županijskom
cestom te mogu jedino zvati, moliti i kumiti.
Možemo samo održavati
Upit o stanju ceste, kao i mogućnostima ŽUC-a oko sanacije,
rekonstrukcije ili bilo kakve intervencije na spornoj cesti
poslali smo na adresu ravnateljice, Đurđice
Hamer.
– Za razliku od ostalih dionica pod našom nadležnošću, za
navedenu lokalnu cestu Goričan-Kotoriba dužine 10,610 km,
specifično je da se geografski većim dijelom nalazi na zaštićenom
prirodnom području Regionalnog parka Mura-Drava zbog čega je bilo
izazovno iznaći najoptimalniju metodu poboljšanja cestovne
konstrukcije, a ujedno težiti zaštiti prirodnog okruženja uz
rijeku Muru. U obzir smo uzeli i potrebe koje nosi gospodarski
razvoj tog područja te je u tom smislu osmišljen projekt sanacije
dionice tehnikom recikliranja makadamskog kolnika koji je kao
takav prijavljen 2017. godine na natječaj Prekograničnog programa
Mađarska-Hrvatska 2014.- 2020.
Projekt je prihvaćen te su tijekom 2018. godine izvedeni radovi
uz primjenu tehnologije hladnog postupka stabilizacije kojoj je
bio cilj jačanje kolničkog zastora u prirodno zaštićenom
okruženju, no istovremeno on je vrlo podložan intenzivnom
trošenju uslijed djelovanja klimatskih uvjeta i prometnog
opterećenja, glasi u opisu radova ravnateljice Hamer koja
potvrđuje da su sve primjedbe primljene, usvojene te se sukladno
mogućnostima pristupa sanacijama.
U projekt ne smijemo zadirati
Ravnateljica Hamer napominje da je projekt sklopljen pod uvjetima
natječaja koji nalažu da se u periodu od pet godina od posljednje
uplate europskih sredstava ne mogu izvoditi građevinski zahvati
koji bi poremetili uvjete provedenog projekta, a kontrolni rok
ističe u travnju 2025. godine.
– S obzirom na kontinuirane upite i interes mještana za predmetnu
dionicu, održan je sastanak s načelnicima Kotoribe i Goričana te
je usuglašeno da će se poštivati taj rok i neće se ulaziti u
građevinske zahvate koji bi posljedično mogli izazvati
financijsku štetu. U međuvremenu će ŽUC redovno održavati tu
dionicu kao i sve ostale u svojoj nadležnosti, uz pripremanje i
planiranje trajnijeg rješenja cestovne konstrukcije. S obzirom na
ukupnu duljinu dionice, u projekcije proračuna ŽUC-a za
2025.godinu uvrštena su financijska sredstva za početak sanacije
makadamskog dijela dionice Goričan-Kotoriba, stoji u odgovoru
ravnateljice Hamer.
Često spominjanom dionicom ceste smo se provezli i mi, a duljinu
od desetak kilometara obilježila je slalomska vožnja u trajanju
nešto više od pola sata. Uvjerili smo se da su mještani u pravu,
no, kao što je navela i ravnateljica ŽUC-a – eko asfalt je
podložan vremenskim uvjetima, ali i mnogostrukim opterećenjima
prilikom vožnje radnih strojeva, a područje na kojem se cesta
nalazi obiluje poljima i voćnjacima lokalnog stanovništva
koji tim putem svojim strojevima moraju prolaziti. Mještanima ne
predstoji ništa no prijavljivati područja kojima je potrebna
sanacija te pričekati kraj projekta kako bi se osmislio
trajniji način sanacije.
*Preuzeto iz Lista Međimurje broj 3.535