Ovo je kraj dugačke ere u kojoj je HNB bio jedna od rijetkih europskih središnjih banaka bez ikakvih zlatnih rezervi
Hrvatska narodna banka u prosincu prethodne godine kupila
je 56256 unci zlata, odnosno oko 1.75 metričkih tona u ukupnoj
vrijednosti 96 milijuna eura, naveo je HNB na svojim
službenim
stranicama. Ovo je prvi put nakon
osamostaljenja Hrvatske da je HNB kupio značajnu količinu zlata
te predstavlja kraj dugačke ere u kojoj je HNB bio jedna od
rijetkih europskih središnjih banaka bez ikakvih zlatnih
rezervi.
Razlog kupnje ove količine zlata je pristupanje Hrvatske
europodručju te zahtjevi koje Europska središnja banka (ESB) ima
od svake članice koja joj pristupa. Naime, ESB od svake
nacionalne središnje banke zahtjeva prijenos određenog dijela
međunarodnih deviznih rezervi na vlastiti račun. 85% tih rezervi
mora biti u američkom dolaru, a 15% u zlatu. Budući da HNB
donedavno nije imao u posjedu niti gram zlata, ova kupnja
odgovara upravo tom iznosu od spomenutih 15% hrvatskih deviznih
pričuva na računu ESB-a.
Cijena zlata značajno narasla od posljednje prodaje
hrvatskog zlata
Podsjetimo, HNB je svoje zlato prodao u nekoliko navrata početkom
2000.-ih godina po cijeni značajno nižoj od sadašnje. 2001.
godine, pod vodstvom guvernera Željka
Rohatinskog, HNB je prodao 13.127 tona zlatnih rezervi
po tadašnjoj cijeni od 272 USD po unci. Nakon svih troškova,
Hrvatskoj je od prodaje zlata ostalo približno 115 milijuna USD.
Ostatak hrvatskih rezervi je prodan 2005. godine po cijeni od 496
USD po unci pri čemu je Hrvatska dobila približno 31 milijun USD.
Usporedbe radi, sadašnja cijena
zlata u američkim dolarima kreće se oko razine od
1900 USD po unci. Pojednostavljeno rečeno, HNB je prije
dvadesetak godina prodao hrvatsko zlato po relativno niskoj
cijeni te ga je nedavno kupio po značajno višoj cijeni,
propuštajući veliku zaradu od rasta cijene zlata koji je u
proteklih 20 godina iznosio kumulativno više od 400%.
Potražnja središnjih banaka za zlatom probija
rekorde
Osim HNB-a, mnoge svjetske središnje banke povećavaju potražnju
za žutim plemenitim metalom zadnjih mjeseci. Najnovije
izvješće Svjetskog vijeća za zlato (World
Gold Council) pokazuje kako je kumulativna potražnja središnjih
banaka za zlatom u 2022. godini najviša u posljednjih 55 godina.
Razlozi iza povećane potražnje za zlatom su jednostavni: zlato se
smatra sigurnom zaštitom vrijednosti imovine od inflacije,
gospodarskih kriza i općenitih neizvjesnosti na tržištu, kao i od
nepredvidljivih okolnosti poput ratova i pandemija. WGC navodi
kako su upravo visoka razina neizvjesnosti u svjetskom
gospodarstvu te vrlo visoka inflacija razlozi zbog kojih sve više
središnjih banaka utočište traži u zlatu, metalu koji
tradicionalno nosi reputaciju sigurnog utočišta u nesigurnim
vremenima – kako za velike institucionalne investitore, tako i za
obične građane.
Raste i potražnja malih investitora i štediša
Osim središnjih banaka, posljednje godine pokazuju veliki porast
potražnje za investicijskim zlatom u obliku zlatnih poluga i
zlatnika od strane šire javnosti.
Investicijsko zlato u fizičkom obliku namijenjeno je
za dugoročnu isplativu štednju otpornu na inflaciju, a budući da
se svijet nalazi u periodu visoke inflacije i gospodarske
neizvjesnosti, rastući broj štediša okreće se od štednje u novcu
i alternativu, između ostalog, pronalazi u zlatu.