U kakvom su stanju skloništa u Gradu Čakovcu?
Na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Čakovca raspravljajući o sustavu civilne zaštite i analizi stanja toga sustava u gradu, potegnuto je i pitanje skloništa.
– Vratit ću se na pitanje od prije godinu dana, a radi se o
pregledu skloništa s kapacitetima. Imamo tablicu popisa
skloništa, ostale zaštite i dopunske zaštite. Ako pogledate
vidite da su tu nekakve javne ustanove i tvrtke, a ima i
privatnih tvrtki za koje vjerujem da ne baratate sa stanjem
skloništa. Molim da se tu vidi da li netko, stožer ili tko ima
ovlasti, da prođe ta skloništa i vidi u kakvom su stanju, rekao
je vijećnik Renato Slaviček (HSLS) i dodao da
zna iz vlastitog iskustva da ima skloništa u nekim zgradama, a
koja su u neprimjerenom stanju.
– Zanima me sklonište dopunske zaštite tu u ovoj zgradi za 200 osoba, pa me zanima gdje je to, je li to hodnik, sanitarni čvor, pitao je Slaviček misleći na prostor definiran kao dopunsko sklonište u zgradi gradske uprave. Gradonačelnica Ljerka Cividini objasnila je da je taj prostor koji je predviđen kao dopunsko sklonište u zgradi gradske uprave server soba.
– Mislim da je zgrada baš rekonstruirana u donjem dijelu vezano na to sklonište. Vjerujem da ispunjava te tehničke norme. Ovu sugestiju za uporabljivost utvrdit ćemo ponovo, dat će se analiza i izvješće na kontrolu skloništa, rekao je pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje imovinom Damir Šoltić i dodao da će vijećniku uputiti pisani odgovor.
Trideset godina nije izgrađeno ni jedno sklonište
Od donošenja Zakona o sustavu civilne zaštite 2015. godine te
kasnijim izmjenama nije definirano tko bi se trebao baviti
uspostavljanjem, uređenjem i održavanjem sustava skloništa, dok
su se Pravilnikom iz. 2001. godine, skloništa mogla davati u
zakup. Iz Grada Čakovca kažu nam da su počekom rata u Ukrajini,
spoznali da su mnoga skloništa iznajmljena za skladišta, da su u
njima rađene preinake koje su ih nepovratno onesposobile za
zaštitu u slučaju ratnih djelovanja. Jedan od problema na koji
također u Gradu Čakovcu skreću pozornost je i činjenica da su se
javna skloništa u bivšem sustavu uglavnom gradila u sklopu
velikih poduzeća i njihovih poslovnih prostora te stambenih
naselja.
– Poduzeća su privatizirana, a skloništa koja se nalaze u podrumima stambenih zgrada postala su vlasništvo vlasnika stanova. Time su tijela javne vlasti izgubila pravo nadzora i upravljanja nad njima, kažu iz Grada Čakovca.
Kapacitet za oko tisuću i petsto osoba
Na području Grada Čakovca je deset skloništa osnovne i šest dopunske zaštite kapaciteta za 1.485 osoba. Skloništa osnovne zaštite nalaze se u Depadansi Doma za starije i nemoćne osobe, Županijskoj bolnici Čakovec, Poslovnim zgradama Međimurskih voda, Međimurjepleta, Čakovečkih mlinova, zgradi JVP Čakovec, Vajdi, zgradi Policijske uprave, Čateksu te u Područnom odsjeku za poslove obrane Čakovec. Skloništa dopunske zaštite nalaze se u Centru za kulturu, Gradskoj upravi te u zgradi “Medikola”.
Grad u svom proračunu ove godine planira 23 tisuće eura za osiguranje sustava civilne zaštite, no nije detaljno specificirano za što su sredstva namijenjena, već se troše prema potrebi.
Obavljen nadzor stanja gradskih skloništa
Nadležna državna tijela su u studenom prošle godine krenula s
obilaskom skloništa pa tako i u Čakovcu, a u obilasku su bili i
gradski zaposlenici.
– Ravnateljstvo Civilne zaštite Republike Hrvatske izradit će analizu, a očekuje se i donošenje niza pravilnika koji će definirati na koji način se uspostavljaju, grade, održavaju i financiraju skloništa te tko je za njih nadležan. Grad Čakovec će odmah po donošenju tih dokumenata prilagoditi svoj sustav civilne zaštite, urediti i opremiti skloništa, a po potrebi i planirati izgradnju novih, kažu u Gradu i dodaju da prema podacima s kojima raspolažu, u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina nije izgrađeno niti jedno sklonište koje bi pružalo dugotrajniju zaštitu u slučaju udara nuklearnim oružjem.
*Preuzeto iz Lista Međimurje broj 3.534