- Ova pasmina je pred izumiranjem, no to ne znači da ju ne trebamo očuvati - naglasio je Ladić
Jedna od točaka koja se već godinama provlači kroz Kolegij gradonačelnika i načelnika u Međimurskoj županije je promocija hrvatske autohtone pasmine međimurski konj. Novoizabrani predsjednik Udruge “Međimurec” Matija Ladić izvijestio je prisutne o brojčanom stanju grla, ali i o planovima za očuvanje ove pasmine.
– Udruga uzgajivača međimurskog konja broji 37 kobila i omica te
6 pastuha. Valja naglasiti da su gotovo sva grla u privatnom
vlasništvu, dok su tri u vlasništvu Javne ustanove Međimurska
priroda. Gledajući po starosti, 5 omica je starosti do dvije
godine, 7 kobila starosti 3-9 godina, 14 kobila starosti 10-15
godina, 7 kobila starosti 16-20 godina te 4 kobile koje su
starije od 20 godina. Pomlatka gotovo da i nema. Oždrijebilo se
svega pet grla unatrag dvije godine, što je vrlo malo. Ova
pasmina je pred izumiranjem na što apeliramo već niz godina. No,
to ne znači da ju ne trebamo očuvati, naglasio je Ladić.
Kako je nastavio, slijedi pripusna sezona koja kreće već u ožujku kada bi za pripust moglo biti spremno 20-25 kobila i 6 pastuha. To znači da bi već naredne godine mogli imati desetak ždrijebadi, što je vrlo optimistično. Na taj način stvorio bi se novi podmladak koji može biti začetnica ergele o kojoj se priča već godinama, ali nažalost, brojem grla nije dostatan da se pokrene.
– Konj zahtjeva brigu 3-4 puta na dan. S njima treba raditi, što iziskuje vrijeme. Mi smo grupa od 15-ak entuzijasta koji držimo konje o vlastitom trošku, a oni su relativno veliki. Cijena koštanja veterinarskih usluga iznosi 600 eura po grlu. Trebalo bi pregledati svaku kobilu i pastuha, utvrditi kakvo je stanje grla i tek tada ćemo znati na što možemo računati u narednom periodu. Pripust samo jedne kobile pozamašni je izdatak za vlasnika grla. Također, tu su i troškovi obrezivanja kopita koji iznose 30 do 50 eura, a rade se tri puta godišnje. Troškovi prijevoza kobile do pastuharne iznose 60 do 100 eura po grlu godišnje. Tome treba dodati i troškove hrane i održavanja. Nema tu neke koristi. Mi to radimo iz ljubavi, no troškovi su zaista veliki, napomenuo je predsjednik Udruge.
Što se tiče samog rada udruge u planu je organiziranje dana otvorenih vrata kod uzgajivača, vraćanje tradicionalne izložbe međimurskog konja na sajamsku manifestaciju Mesap u Nedelišću, a koja bi obuhvatila i ocjenjivanje grla te odlazak na sajam u Gudovac pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede. Usto, u suradnji s turističkom zajednicom želja im je izraditi logo brenda međimurskog konja i plasirati ga preko OPG-ova, ali i poduzeća te na taj način poraditi na promociji ove autohtone pasmine.
– Molim vas kao čelnike jedinica lokalne samouprave da razmislite na koji način bismo mogli zajedno doprinijeti promociji autohtone pasmine međimurskog konja. Entuzijazam postoji, no tražimo i vašu podršku, završio je Ladić.
– Svima nam je u interesu da se međimurski konj kao autohtona pasmina i održi. No, postoje i drugi problemi s kojima se načelnici suočavaju. Što pak se tiče samog financiranja, vi djelujete kao udruga. Na natječaj za financiranje udruga koji raspisuje Općina Sveta Marija udruga uzgajivača međimurskog konja nikad se nije javila. Vjerujem da su s time mogu složiti i čelnici drugih jedinica lokalne samouprave. Stoga pozivam vas, kao i druge udruge da pratite natječaje općina i gradove i prijavite se za sufinanciranje, poručila je predsjednica Kolegija Đurđica Slamek.
Dodajmo ovome da uzgajivači konja mogu ostvariti državnu potporu
u visini do 502 eura po grlu godišnje.
