- Sumnjate li da ste postali žrtvom prijevare, prijavite to odmah policiji - naglašavaju iz PU međimurske
Novi trendovi i pojavni oblici prijevara putem interneta,
e-maila, društvenih mreža i internet oglasnika sve su
raznovrsniji, a prevaranti sve domišljatiji. U cilju prevencije
i poticanja samozaštite želimo upozoriti na opasnosti koje
mogu proizaći prilikom korištenja interneta, ali i putem drugim
vrsta komunikacija (pisma, telefonski pozivi, neposredna
komunikacija i dr.).
U nastavku donosimo pregled uobičajenih sigurnosnih prijetnji i
prijevara, dok više informacija možete pronaći na internetskim
stranicama MUP-a.
– Phishing – “pecanje podataka” putem e-pošte.
Jedan oblik ovakve vrste prijevare je i tzv. “direktorska
prijevara” – veliki broj phishing mailova trgovačkim društvima, u
kojima se prevarant predstavlja kao direktor i traži hitno
plaćanje na račun u inozemstvu pod kontrolom počinitelja.
– prijevara s kuririma (Courier fraud) –
prevaranti se često pokušavaju predstaviti kao djelatnici banke
ili policijski službenici te vas obavijestiti da postoje određeni
problemi s vašom debitnom ili kreditnom karticom.
– prijevare vezane uz mobilno i internetsko
bankarstvo – prevaranti šalju putem e-pošte poruke iz kojih
proizlazi da je vaše poslovanje putem internetskog bankarstva
kompromitirano ili je potrebno ažurirati podatke te šalju
poveznicu kako bi se otklonile sve nepravilnosti. Putem poveznice
žrtva, pretpostavljajući da je e-poruku uputila njena banka,
popunjava sve tražene podatke o bankovnom računu, što prevaranti
iskorištavaju i “skidaju” novac s bankovnog računa žrtve.
– investicijske prijevare – kod ovakvih prijevara
prevaranti se predstavljaju kao trgovci i nude vam niz ulagačkih
mogućnosti, uključujući ulaganja u dionice, zemljište, zlato i
drago kamenje.
– prijevare temeljene na avansnom plaćanju – kod
ovakvih prijevara žrtvama se obećavaju golemi iznosi novca ili
neke druge mogućnosti, poput dobitka na lutriji, nasljedstva ili
nagradnoga dobitka. Od vas će se tražiti da izvršite avansnu
uplatu koju će onda uzeti prevarant, a vi nećete dobiti ništa
zauzvrat.
– štetni ili maliciozni
programi – Malware je zajednički naziv za
štetne ili maliciozne programe koje prevaranti koriste kako bi
pristupili vašim računalima. Takvi su programi obično skriveni u
e-mail privicima ili besplatnom sadržaju na internetu.
– prijevare prilikom kupovine putem interneta –
prevaranti će oglašavati proizvode/usluge koje ili ne postoje ili
nisu njihovi da bi ih mogli prodavali.
– društvene mreže i krađa identiteta – često se koristi
tzv. društveni inženjering (social engineering) ili
manipuliranje kako bi se navele osobe da otkriju previše podataka
o sebi. Ti se podaci zatim nezakonito koriste u svrhu
pribavljanja proizvoda i usluga bez njihova znanja. Problemi koji
time nastaju uključuju uhođenje u virtualnom
svijetu (cyber stalking), nasilje
(bullying), krađa identiteta i iznude.
– posrednici za prijenos novca (Money
mules) – Money mule ili posrednik
za prijenos novca naziv je za osobu koju prevaranti nagovore na
pranje nezakonito stečenoga novca. Posrednik na svoj račun primi
određeni iznos novca, a zatim ga prenosi dalje, uglavnom u
inozemstvo, uz određenu proviziju. Riječ je o novcu kojeg su
prevaranti ukrali od drugih ljudi.
– neželjene promotivne e-poruke – svi koji imaju
e-adresu dobivaju spam – neželjene promotivne
e-poruke koje se automatski šalju tisućama ljudi,
a oglašavaju ili promoviraju različite proizvode i
usluge. I prevaranti šalju milijune takvih e-poruka. Njihove
e-poruke sadrže privitke u kojima se navodno nalaze podaci o,
primjerice, sumnjivoj transakciji, račun, faks ili glasovna
poruka.
Sumnjate li da ste postali žrtvom prijevare, prijavite to
odmah policiji.