Dio građana razočarao se što je prilikom podizanja eura na bankomatu dobio staru, zgužvanu novčanicu eura, izrađenu još pred dvadeset godina, jer su očekivali novu hrvatsku euronovčanicu
No hrvatske euronovčanice ne postoje, piše Novi
list.
Hrvatska je u Hrvatskoj kovnici novca iskovala naše eurokovanice,
s već poznatim nacionalnim obilježjima, i njih su građani mogli
kupiti i u početnim paketima, što su mnogi i činili. Na svoje
eurokovanice ima pravo svaka zemlja članica, pa je tako i
Hrvatska u tom dijelu pridonijela optjecaju novca u eurozoni.
Ranije iskovane kovanice eura, koje su već odavno platežno
sredstvo u eurozoni, jednakopravno postaju i platežno sredstvo
kod nas, ravnopravne nacionalnim kovanicama.
No o hrvatskim euronovčanicama nikad nije bilo riječi. Novčanice
eura su uvijek iste, one koje je izdavala i izdaje Europska
središnja banka, na njima je potpis isključivo guvernera ECB-a.
Te su novčanice bile u optjecaju i prije nego što je Hrvatska
ušla u eurozonu.
Sada su te novčanice naše, mi smo ih zapravo uvezli i koristimo
kao svoj novac, pri čemu se ne tiskaju kod nas niti su nacionalno
obilježene. To vrijedi i za druge zemlje-članice. Iz HNB-a
su za Novi list potvrdili da su “u optjecaju na nivou čitavog
europodručja, koje obuhvaća 24 zemlje, iste novčanice eura, i to
dvije jednakovrijedne serije”.
“Dakle hrvatskih ili primjerice njemačkih euronovčanica nema,
odnosno iste se euronovčanice upotrebljavaju na cijelom
europodručju”, potvrdio je HNB.
Prva serija euronovčanica, napominju dalje, sastoji se od sedam
apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), a druga, koja se još
naziva serija Europa, ima iste apoene osim apoena od 500 eura.
Taj se apoen više ne tiska, no i dalje se može upotrebljavati kao
sredstvo plaćanja.
“Bez obzira na seriju, svaki apoen euronovčanice vizualno je
prepoznatljiv po dominantnoj boji i arhitektonskom motivu. Na
svakoj novčanici potpis je prvog predsjednika Europske središnje
banke Willema F. Duisenberga, drugog predsjednika ESB‑a
Jean‑Claudea Tricheta, trećeg predsjednika ESB‑a Marija Draghija
ili sadašnje predsjednice ESB‑a Christine Lagarde.
Obje te serije euronovčanica jednako su valjane i zakonsko su
sredstvo plaćanja u svim članicama europodručja. Za potrebe
predopskrbe tijekom 2022. i opskrbe u 2023. Hrvatska narodna
banka posudila je 346 milijuna komada euronovčanica serije Europa
od jedne središnje banke, članice europodručja. Prve su
euronovčanice, baš kao i eurokovanice, u eurozoni puštene u
optjecaj 1. siječnja 2002. godine”, tumači HNB.
“Eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom iskovane su u
Hrvatskoj kovnici novca, a sastoje se od osam različitih apoena:
1 cent, 2 centa, 5, 10, 20 i 50 centa te 1 euro i 2 eura. Njih je
do sada iskovano oko 405 milijuna komada i nalaze se i u svim
početnim paketima eurokovanica za potrošače i poslovne subjekte.
Dodatno je za potrebe predopskrbe nabavljen i 181 milijun komada
eurokovanica iz dvije države članice europodručja. Bitno je
napomenuti kako se od 1. siječnja 2023. može u Republici
Hrvatskoj jednako valjano plaćati i svim eurokovanicama koje su
izdale druge zemlje članice europodručja, isto kao što se i
eurokovanicama s hrvatskom nacionalnom stranom može plaćati u
svim drugim članicama europodručja.
Znači da već od 1. siječnja sva prodajna mjesta u Republici
Hrvatskoj mogu zaprimiti eurokovanice s nacionalnom stranom bilo
koje od 24 zemlje kojima je euro službena valuta, a samim time
mogu i uzvraćati ostatak novca također u tim kovanicama”,
zaključuje središnja banka, a prenosi
Novi list.