Dio gostiju iz susjednog Gornjeg Hrašćana na utakmicu je pošao pješice, poljem
Pravi susjedski i prijateljski derbi odigrali su u studenom
nogometni klubovi Pušćine i Pobjeda Gornji Hrašćan. Bio je to
martinjski vikend pa su, kako je i red, najavljene krvavice
(čurke), pečenice, restani krumpir i dinstano zelje.
I dok su na terenu prekaljeni Dean
Kolar, Siniša Dovečer i
Filip Pintarić vodili domaće glatkoj pobjedi od
3:0, ono važnije odvijalo se u kuhinji.
Ivan Špicar, Juraj Hergotić i Zvonko Novak
pokazali su nam – krematorij za čurke! I to je to, zovu ga
krematorij i točka… Zlatko Florjanić za to
vrijeme spravljao je krumpir i zelje, a navijači su strpljivo
čekali.
Špicar je Pušćinčanin, Hergotić je Macinčanin podrijetlom iz
Pušćina, Florjanić je Čakovčanin podrijetlom iz Pušćina, a Novak
je iz Gornje Dubrave i sponzor je kluba koji opskrbljuje odličnim
vinom.
– I ja isto kad da sam ‘z Pušćin – kazao nam je Novak
dok je ekipa demonstrirala potencijale krematorija. Kažu da
se u njemu mogu ispeći i odojak i jarić.
– Kad budu gotove čurke zeljom? Lačni smo, došli smo jer smo čuli
kaj se kuha! – šalila se u to vrijeme vani ekipa gostujućih
navijača. Iz Gornjeg Hrašćana su, s “bućkom” u ruci, stigli
pješice! Trebalo im je malo duže, jer dva puta im se u polju
ispriječio “sep” koji je trebalo svladati. Pa su tako i zaslužili
još gemišt-dva…
Završilo je prijateljski, svi su se izmiješali, ne mareći za
pojedince kakvih uvijek ima i koji su spremni napraviti svađu
zbog jednog, navodnog zaleđa.
– Ajmo svi, gotovo je! – stigao je dobar glas nakon posljednjeg
sučevog zvižduka te je počelo treće poluvrijeme. Pohvale kuharima
bile su silne, jer ono što su spravili bilo je nevjerojatno
slasno.
*Preuzeto iz Lista Međimurje broj 3.529