Svakog 13. prosinca kršćani slave Svetu Luciju
Ona se od davnima štovala kao zaštitnica
ratara, duhovnih i tjelesnih slijepaca, lađara, staklara,
pisara, krojača i vratara. Upravo zbog vjere u zaštitu ratara,
baš se na taj dan sije pšenica koja će narasti do Božića.
Pšenica simbolizira plodnost, nastanak novog života i njegove
obnove. Kako zelenilo nije često tijekom zime, tim više daje nadu
u novi život koji je pred nama.
Samo ime Lucija dolazi od latinske riječi lux, što
označava svjetlost, pa time obilježavanje Svete Lucije
simbolizira donošenje svjetla i, metaforički, novog života u svoj
dom.
Zato se, kada izraste, u sredinu tegle sa pšenicom stavlja
svijeća kako bi donijela dodatnu svjetlost u živote ukućana.
Također, kada pšenica naraste, običaj je oko nje zavezati crvenu
traku za koju su naši preci vjerovali da štiti kuću od uroka.
Međutim, običaj sijanja pšenica vrlo je rijedak. Osim
u Hrvatskoj, zabilježen je još samo u Italiji i
Portugalu, a vjeruje se da će godina ispred nas biti bolja
što je je bolja i izrasla pšenica, piše
zadovoljna.hr
Zašto sijemo baš pšenicu?
Inače, običaj sijanja pšenice vezan je za Svetu obitelj i njihov
bijeg pred Herodovim vojnicima. Trudna Marija i Josip bježali su,
naime, pred vojnicima, a na putu su naišli na težaka koji je u to
vrijeme sijao pšenicu.
Marija ga je zamolila da vojnicima, kada se pojave, kaže da su
prošli tim putom prošli dok je on sijao pšenicu. U vrijeme kada
su vojnici stigli do seljaka, pšenica je čudesno izrasla i
onemogućila daljnju potragu zbog čega je Sveta obitelj bila
spašena.
Zato se vjeruje da sijanje pšenice donosi sreću u godini pred
nama.