U dvorištu obiteljske kuće u Murskom Središću prije devet godina otvorila se rupa promjera jedan metar, duboka oko četiri metra. Ispod su bili rudarski tuneli, a rudarski inspektor utvrdio je da ne postoje karte na kojima bi bili ucrtani ti rudarski rovovi.
U Štrukovcu je kombajn vrijedan oko milijun kuna upao dijelom u
jamu koja se otvorila pod njim na polju s kukuruzom. Na teren su
izašli vatrogasci iz DVD-a Mursko Središće, no prije njihova
dolaska kombajn je izvučen pomoću traktora.
Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak
rekao je da nitko nije ozlijeđen i da će se rupa sanirati, no još
se jednom pokazalo kolika se opasnost krije na poljima ispod
kojih su nekad vijugali rovovi rudnika iz kojih se kopao ugljen.
Posljednja jama 1972. godine bila je zatvorena upravo u
Štrukovcu. Ugljen je najintenzivnije na tom području vadio od
1920. do 1970-ih godina. Prvi je s većom
eksploatacijom 1919. godine započeo Karlo Vargazon koji je
desetak godina vodio rudnik Peklenica, gdje je četrdesetak godine
ranije, u vrijeme grofa Jurja Feštetića, iskopana prva rudarska
jama. Prva veća jama nazvana Hrastinka i otvorena je 1925.
godine. Nakon Drugog svjetskog rata proizvodnja ugljena je
nacionalizirana i osnovano je poduzeće Rudnik Peklenica, koje je
kasnije preimenovano u Međimurski ugljenokopi.
Izdašni slojevi ugljena otkriveni su između naselja Peklenica,
Mursko Središće i Hlapičina, a jedne je godine zabilježen iskop
200.000 tona mrkog ugljena. Otvoreno je nekoliko novih
eksploatacijskih polja. Kao svojevrsni podsjetnik na
eksploataciju ostale su uzvišenja zvana halde i udubljena ili
grabe. U izvornom znanstvenom radu “Stanje i ugroženost rudarske
geobaštine Međimurja” autora Mihaele Mesarić i Nenada
Buzjaka navodi se da je oko Murskoga Središća
zabilježeno 38 takvih geomorfolokaliteta. Ugljen se vadio
na površinskim i u podzemnim kopovima. Iskopani su se
kilometri podzemnih tunela i prostorija, a otpadni materijal
vozio se na površinu, pa su nastala uzvišenja koja se nastoji
zaštititi u što većoj mjeri kao baštinu. No, problem su podzemni
tuneli koji se povremeno urušavaju.
U dvorištu obiteljske kuće u Murskom Središću prije devet
godina otvorila se rupa promjera jedan metar, duboka oko četiri
metra. Ispod su bili rudarski tuneli, a rudarski inspektor
utvrdio je da ne postoje karte na kojima bi bili ucrtani ti
rudarski rovovi. Vlasnica kuće rekla je da nisu obaviješteni o
tome da bi ispod mogli biti tuneli kad su prije pedesetak godina
počeli graditi kuću. Te iste godine, 2013., u Selnici je poginuo
22-godišnji mladić pod kojim se na livadi, stotinjak metara od
prvih kuća, otvorila zemlja i upao je u rupu široku jedan metar i
duboku deset metara. Pronašli su ga djelatnici Elektre koji su
obavljali radove na dalekovodu. Je li ispod bila rudarska jama,
tunel ili bušotina ostala nakon eksploatacije plina koji se
također vadio u Međimurju, nije utvrđeno.