Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi zauzima se za trojezične ploče te ističe da takav primjer postoji u Izraelu
Hoće li Romi u općini Orehovici u Međimurskoj županiji
tražiti da ostvare pravo na dvojezičnost i na kojem će jeziku
dvojezične ploče biti pitanja su koja se
nameću u toj općini budući da, prema
popisu stanovništva, romska nacionalna manjina u ukupnom
stanovništvu ima udio veći od 33 posto, čime je
ostvarila pravo na dvojezičnost.
Kako je za Hinu objasnila pročelnica Upravnog odjela za civilno
društvo i ljudska prava Međimurske županije Maja
Odrčić Mikulić, čeka se odgovor mjerodavnih
ministarstava na koji način ostvariti pravo Roma na
dvojezičnost u toj općini. Prema njezinim riječima, hrvatski
zakoni su u određenoj mjeri nedorečeni te ostavljaju
prostora da općina svojim statutom uredi uže područje na
kojem se dvojezičnost može ostvariti. “Zajedno s Općinom
zatražili smo tumačenja nadležnih ministarstava da nam se pojasni
na koji se način mora ostvariti ta dvojezičnost. Upit je poslan
18. listopada i rok za odgovor je do 30 dana”, rekla je Odrčić
Mikulić. Ono što bi moglo biti problem jest pitanje jezika
na dvojezičnim pločama.
Naime, službeni jezik Roma u svijetu je romani chib,
ali većina Roma u Hrvatskoj ne govori tim jezikom,
nego bajaškim, što je slučaj i s Romima u Orehovici.
“Kod bajaškog jezika problem je u tome što do ove godine nije
postojala gramatika i standardizacija jezika, što postoji za
romani chib jer je to službeni romski jezik prihvaćen u
svijetu. Većina Roma u Hrvatskoj govori bajaški, koji je dijalekt
starorumunjskog”, objasnila je Odrčić Mikulić.
Osim toga, Romi u Međimurju za neke riječi nemaju svoje nazive,
nego se koriste hrvatskim riječima. Sve to, ocijenila
je, otežava standardizaciju bajaškog jezika. Rekla je i kako Romi
iz Orehovice pružaju otpor jer ne žele prihvatiti romani chib kao
svoj jezik, a s druge strane, pitanje je koliko ima smisla
stavljati dvojezične ploče na dijalektu koji nije službeno
prihvaćen. “Čekamo uputu ministarstava i po njoj ćemo postupiti,
no u konačnici zagovaramo želju i interes Roma u zajednici
jer ima i slučajeva gdje je manjina odbila pravo na
dvojezičnost jer hrvatski smatraju svojim jezikom”, rekla je
Odrčić Mikulić.
Ako ministarstvo to odobri, zbor građana je mjesto gdje bi
Romi mogli rekli što žele, dodala je, napominjući kako
se “mogu očitovati i da to ne žele na svojem području,
i onda tu nema rasprave”. Za zbor građana zauzima se i
načelnica orehovičke općine Dijana Novak, koja također postavlja
pitanje na kojem će jeziku Romi u Orehovici ostvariti pravo na
dvojezičnost. I ona ističe da romska nacionalna manjina u
Hrvatskoj ne govori samo jedan jezik. “Kako trenutačno ne postoje
odgovarajuća zakonska rješenja, dolazimo do zaključka da se
Bajašima nameće romani chib. U obzir bi trebalo uzeti i mišljenje
samih Roma u Orehovici žele li uopće iskoristiti to
pravo”, izjavila je za Hinu Novak. Pozvala se na mogućnost
koju predviđa Statut te općine da se sazove zbor građana na
kojem bi sami građani, ponajprije pripadnici romske
nacionalne manjine izrekli svoje mišljenje.
Kajtazi za trojezične ploče
Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko
Kajtazi zauzima se za trojezične ploče te
ističe da takav primjer postoji u Izraelu. “Nedavno sam bio
u Izraelu i sve njihove ploče su trojezične. Imate hebrejski,
engleski o arapski i ne vidim što je u tome
loše”, rekao je za Hinu Kajtazi, koji se požalio da je
o svemu namjeravao razgovarati s načelnicom općine Novak,
ali se još nisu sastali.
“Saznajte što kaže načelnica općine, koja nema vremena. Pozvao
sam je da zajedno razgovaramo, prošlo je mjesec dana. Očito
njima to nije toliko bitno”, ocijenio je Kajtazi,
ističući da je to pitanje bitno za Rome, ali oni u samoj
orehovičkoj općini toga nisu svjesni. “Mislim da su dvojezične
ili trojezične ploče dobar uvod za poboljšanje položaja i
pripadnika romske zajednice i brisanje predrasuda prema
Romima. Moji suradnici i ja sve vrijeme radimo jako puno na
tome i mislim da se unatrag 12 godina to vidi. Do tada su Romi
bili nevidljivi. Sad je sasvim drugačija situacija”, izjavio
je Kajtazi.
Posavec: Postavljanje dvojezičnih ploča ide u korist
određenim političkim strukturama
“Po mojem mišljenju, pravo je pitanje kako će ta eventualna
dvojezičnost pridonijeti boljem suživotu, hoće li dvojezične
ploče povećati zaposlenost Roma, hoće li im pomoći za postizanje
boljih rezultata u obrazovanju i hoće li ubrzati proces
integracije”, upitao je Posavec i odgovorio – neće.
Pitanje postavljanja dvojezičnih ploča u orehovičkoj općini, po
njegovu mišljenju, jest “tjeranje nečega” što zapravo ne
služi na korist zajednici i za što ni sami Romi iz
Orehovice ne pokazuju interes, nego ide u korist određenim
političkim strukturama. “Mi ćemo postupati po zakonima, ali ćemo
isto tako i ukazivati na javne politike koje ne pridonose
kvalitetnom suživotu, već stvaraju još veći jaz između manjinske
i većinske zajednice”, zaključio je župan Posavec.