Kvalitetno upravljanje i održavanje zgrada.
Dođe li do kvara na plinskim instalacijama ili, primjerice, voda
prodre u podrum zgrade, a upravitelj ne osigura majstora u roku
od tri sata, platit će kaznu od pet do dvadeset tisuća kuna.
Oni koji trenutačno pričuvu plaćaju manje od tri kune po kvadratu
ne trebaju se iznenaditi dobiju li veće račune, a svi suvlasnici
dužni su osigurati zajedničke dijelove imovine od različitih
rizika, uključujući onaj seizmički. O čemu mi to?
O novom zakonu o upravljanju i održavanju zgrada ili, točnije, o
prvom koji Hrvatska donosi, a koji bi pobliže trebao definirati
na koji se točno način sustanari trebaju organizirati, koje su im
dužnosti te na koji način mogu i smiju raspolagati zajedničkim
dijelovima nekretnine.
Podsjetimo samo kratko, samo jedan zakon trenutačno djelomično
regulira navedeno – Zakon o vlasništvu, a “upute” se nalaze u
Uredbi o održavanju zgrada, koja datira još iz 1997. I razni
pravilnici tu su “u igri”, koji će se sa spomenutom uredbom
implementirati u novi propis, što se vjerojatno i ne bi radilo da
ga se ne planira koristiti kao alat za provedbu Dugoročne
strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine.
Ali ostavimo taj “zašto” po strani i prijeđimo na “kako”. Plan
Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne
imovine jest upućivanje zakona o upravljanju i održavanju zgrada
u saborsku proceduru krajem sljedeće godine, prije čega će,
naravno, provesti i javno savjetovanje.
Najavljivalo se to, doduše, još i 2019., s naznakom da bi
suvlasnici potpuno definirane odnose trebali imati do 2021., ali,
rekao bi narod, bolje ikad nego nikad.
Nacrt zakona postoji, iako u Ministarstvu Večernjim listu kažu da
bi se on još mogao doraditi, međutim, ono što je sigurno jest to
da bi trebao osigurati kvalitetno upravljanje i održavanje
zgrada, propisivati minimalni iznos pričuve, definirati prava,
obveze i odgovornosti upravitelja zgrade, predstavnika suvlasnika
te samih vlasnika stanova.
Ono što će biti ključno za same stanare jest obveza osiguranja
zgrade i sklapanja međuvlasničkog ugovora, pobliže objašnjenje
što moraju raditi upravitelji i predstavnici suvlasnika, s
propisanim novčanim kaznama za neodrađeni posao, kao i cijena
pričuve.
Ona trenutačno nije određena nijednim propisom, već se računa
množenjem 0,54 posto vrijednosti posebnog dijela nekretnine
godišnje s etalonskom cijenom građenja kvadrata stana u
Hrvatskoj, koju propisuje Ministarstvo. Da je ona 6800 kuna, kaže
nacrt zakona, što bi značilo da će minimalna pričuva biti 3,02
kune po kvadratu pa se neće više moći računati, kao dosad, s
etalonskom cijenom od 6000 kuna, zbog koje se tumačilo da je
dovoljno platiti 2,70 kuna mjesečno.
Prije ovog zakona Ministarstvo planira i zakon o najmu stanova,
kojim bi se trebao riješiti problem zaštićenih najmoprimaca.