Istaknuto je da su Hrvati trenutno najdeblja europska nacija, a debljina predstavlja znatan nezavisni rizik za kardiovaskularne bolesti, ali i mnoge druge.
Od iduće školske godine uvodi se probir među školskom djecom na
porodičnu hiperkolesterolemiju, a Hrvatska će biti među prvim
zemljama s takvim probirom, koji razotkriva povišeni
kardiovaskularni rizik za djecu, ali i njihove najbliže srodnike.
“Na sistematskom pregledu pri upisu u prvi razred osnovne škole
dodat će se još jedan nalaz, a to je ukupna vrijednost
kolesterola u krvi”, objasnio je Hini akademik Davor Miličić,
predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva.
Nasljedna, tzv. porodična hiperkolesterolemija, podrazumijeva
izloženost patološko visokim koncentracijama aterogenog
kolesterola od najranijega djetinjstva, pa stoga oboljeli od te
metaboličke bolesti imaju deset puta veći rizik od preuranjenih
kardiovaskularnih incidenata.
Boluje 20.000 ljudi
Procjenjuje se da od takvoga poremećaja metabolizma masnoća u
Hrvatskoj boluje oko dvadeset tisuća ljudi, a prepoznato ih je
svega jedan posto. Probir djece trebao je zaživjeti već ove
školske godine, ali je zbog tehničkih razloga odgođen za iduću
školsku godinu.
U slučaju nalaza povišenoga kolesterola, dijete će biti upućeno
pedijatru te će se početi s terapijom ako se potvrdi dijagnoza.
Liječenje je najučinkovitije ako započne što ranije, kako bi se
oboljelima omogućili podjednak broj zdravih godina i podjednak
očekivani životni vijek kao i onima bez te bolesti. Naime, osobe
koje boluju od neliječene nasljedne hiperkolesterolemije,
obolijevaju od srčanog ili moždanog udara već u dobi između 35 i
45 godina, pa stoga i žive bitno kraće od prosjeka populacije.
Riječ je o oboljelima od tzv. heterozigotnog oblika bolesti, koja
se javlja u otprilike jednoj na svakih 300 osoba. Mnogostruko je
rjeđa znatno malignija, tzv. homozigotna hiperkolesterolemija, u
kojoj se, bez liječenja, obolijeva i umire od posljedica
ateroskleroze već u adolescentnoj dobi. Kad se na sistematskom
pregledu predškolskog djeteta postavi dijagnoza, liječnik školske
medicine o tome će obavijestiti obiteljskoga liječnika.
On tada obavlja tzv. reverzni kaskadni probir, tj. istražuje
postojanje porodične hiperkolesterolemije u roditelja, braće,
sestara, odnosno najbližih srodnika oboljeloga djeteta.
Roditelj je prenositelj
Takav probir može doslovce spasiti i roditelje djeteta, od kojih
je jedan roditelj zasigurno prenositelj ove bolesti i ujedno
boluje od, najčešće neprepoznate porodične
hiperkolesterolemije. Otkrivanjem i liječenjem oboljelih
roditelja i drugih najbližih srodnika spriječit će
se ili odgoditi najopasnije komplikacije uznapredovale
ateroskleroze. Miličić ističe da je riječ o vrlo
važnom nacionalnom projektu koji će unaprijediti
kardiovaskularno zdravlje mnogih obitelji i spasiti brojne živote
u doglednoj budućnosti.
S obzirom na to da se prosječno upisuje oko 30.000 djece u prvi
razred osnovne škole, očekuje se da bi stotinjak djece u jednoj
generaciji moglo imati dijagnozu ovoga poremećaja.
Akademik Miličić uvođenje novoga probira najavio je na
prošlotjednom zagrebačkom simpoziju, u organizaciji Svjetske
kardiološke federacije i Hrvatskoga kardiološkoga društva.
Simpozij je okupio vodeće domaće kardiologe koji su se, netom
nakon svjetske premijere, upoznali s novim postupnikom za
kontrolu povišenoga kolesterola. Dotaknute su i druge važne teme,
poput smanjenja unosa kuhinjske soli, pandemije debljine i
šećerne bolesti.
Istaknuto je da su Hrvati trenutno najdeblja europska nacija, a
debljina predstavlja znatan nezavisni rizik za kardiovaskularne
bolesti, ali i mnoge druge. Miličić je ustvrdio kako Hrvatska s
udjelom kardiovaskularne smrtnosti od 37 posto u ukupnom
mortalitetu, odnosno s više od 22.000 preminulih od tih bolesti
godišnje, pripada i dalje zemljama visokoga kardiovaskularnog
rizika u Europi.